Kubanski diplomata negira da je oslobađanje političkih zatvorenika dio pregovora sa SAD-om

U razgovoru za agenciju Associated Press, kubanski ambasador pri Ujedinjenim narodima Ernesto Soberón Guzmán kazao je da unutrašnja pitanja koja se tiču pritvorenih osoba "nisu na pregovaračkom stolu". Oslobađanje političkih zatvorenika bio je ključni zahtjev Washingtona dok su dugogodišnji protivnici ovog mjeseca u Havani, prvi put nakon deset godina, vodili pregovore.

"Imamo naš pravni sistem, kao što i ovdje u SAD-u imaju svoj pravni sistem.Zato moramo poštovati unutrašnje poslove obje strane", rekao je.

Američki State Department je u saopćenju poručio da administracija ostaje "posvećena oslobađanju svih političkih zatvorenika".

"Kubanski režim treba prestati sa igrama dok traju direktni pregovori. Imaju mali prozor da postignu dogovor", navodi se u nastavku saopćenja.

Američka delegacija je 10. aprila stigla u Havanu na tajne sastanke u sklopu diplomatske ofanzive kojom Washington nastoji primorati Kubu na velike promjene u ekonomiji i političkom sistemu, u suprotnom prijete nastavkom ekonomskog pritiska i potencijalnom vojnom eskalacijom. Nijedna strana nije objavila imena učesnika, ali je Guzmán rekao da je s američke strane učestvovao zvaničnik na nivou zamjenika državnog sekretara, dok je s kubanske strane bila delegacija na nivou zamjenika ministra vanjskih poslova.

Uprkos nedavnom oživljavanju diplomatskih odnosa, tenzije između dvije države posljednjih mjeseci stalno rastu zbog američke energetske blokade, koja je dodatno pogoršala ekonomsku i druge krize u karipskoj zemlji.

Trump je zaprijetio uvođenjem carina svakoj državi koja prodaje ili isporučuje naftu Kubi, te je rekao da bi SAD mogao imati "čast da preuzme Kubu" nakon vojnih operacija u Venezueli i Iranu. State Department nije odmah odgovorio na upite za komentar povodom Guzmánovih izjava.

Blokada, u kombinaciji s ozbiljnim nestašicama vode i električne energije na ostrvu, dodatno je produbila siromaštvo i povećala glad širom Kube, dok se teški nestanci struje nastavljaju.

Krajem marta, ruski tanker s 730.000 barela nafte postao je prva isporuka goriva koju je Kuba dobila u tri mjeseca. Guzmán je rekao da je ta pošiljka uspjela pokriti samo mali dio potreba zemlje za funkcionisanje.

Među ostalim temama koje su SAD otvorile na sastanku ovog mjeseca bila je i zabrinutost zbog utjecaja stranih sila na ostrvu, izvijestio je AP. Amerikanci su razgovarali i o prijedlozima za obeštećenje stotina hiljada pravnih zahtjeva kubanskih Amerikanaca čije su kuće, biznisi i zemljište nacionalizirani nakon što je revolucionarni lider Fidel Castro 1959. godine preuzeo vlast.

Guzmán je potvrdio da je i takva kompenzacija bila jedna od tema sastanka i da je Havana spremna razgovarati o tome. No, dodao je da bi do toga moglo doći samo uz istovremeno ekonomsko olakšanje kada je riječ o višedecenijskom američkom embargu protiv Kube.

"Ne postoji samo ovaj zahtjev, već i zahtjev s naše strane, jer embargo ima ekonomske posljedice. Ovo je autoput u dva smjera", rekao je.

Na pitanje mogu li kubanski zvaničnici vjerovati diplomatskim naporima dok istovremeno stižu američke prijetnje, Guzmán kaže da su optimistični oko stvaranja "novog pristupa" odnosima između dvije zemlje, ali da ih je vanjska politika Trumpove administracije u protekloj godini natjerala na visok stepen opreza.

"Vidimo šta se dešava širom svijeta, u našem regionu, na Bliskom istoku, tako da nismo naivni. Pripremamo se za sve scenarije. I insistiram, naša prva opcija - ono što zaista želimo jeste uspješan dijalog s američkom vladom."

Ali, dodao je, ukoliko bi došlo do američke vojne agresije, "spremni smo uzvratiti".