Traženje žrtvenih jaraca
9

Kretanje stopama Staljina: Zašto Putin konstatno mijenja vojno vodstvo

F. H.
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
02.05.2023.
Ruski predsjednik Vladimir Putin nije imenovao jednog komandanta trupa na početku sveobuhvatne invazije na Ukrajinu jer se nadao brzoj pobjedi koju je želio pripisati sebi, analizirao je Institut za studije rata (ISW).

Kasnije je ruski vođa počeo stalno mijenjati vojni vrh Ruske Federacije, pokušavajući tako odgovornost za neuspjehe u Ukrajini prebaciti na imenovane generale.

"Putin je možda oklijevao imenovati komandanta za ovu invaziju kako bi izbjegao pripisati vojnom komandantu zasluge za vojnu pobjedu u Ukrajini, dinamika slična onoj između sovjetskog vođe Josipa Staljina i maršala Sovjetskog Saveza Georgija Žukova tokom Drugog svjetskog rata. Staljin je imao ograničeno i zastarjelo ratno iskustvo i navodno je bio ljubomoran na Žukovljeve vojne podvige i slavu. Putin nema vojnog iskustva, što je možda dodatno pridonijelo njegovoj odluci da ne imenuje komandanta za svoju invaziju koji ga je mogao pomaći prisvajanjem zasluga za očekivanu dramatičnu pobjedu", navodi se u analizi.

Navodi se da je Putin vjerovatno nastojao predstaviti kao vrhovni komandat i glavni mozak uspješne invazije na Ukrajinu.

Prema presretnutim ruskim vojnim planovima, Kremlj je očekivao da će Kijev biti zauzet za nekoliko dana. Tako je Putin želio ovu invaziju proglasiti ličnom geopolitičkom pobjedom.

Analitičari vjeruju da je Putinovo oklijevanje da imenuje komandanta za svoju invaziju na Ukrajinu imalo brojne posljedice za rusku vojsku. Konkretno, takve akcije doprinijele su intenzivnoj frakcionalizaciji, dezorganizaciji komandnih struktura i potaknule nedostižna očekivanja.

Putin je u aprilu 2022. imenovao prvog komandanta ratišta, generala vojske Aleksandra Dvornikova. Bio je to odgovor na neuspjeli pokušaj Rusije da napadne Kijev. No krajem maja Putin je smijenio ovog generala zbog Dvornikovljeve nemogućnosti da ispuni velika očekivanja ruskog diktatora u prvim mjesecima nakon povlačenja iz Kijeva.

Posljedično, Putin je počeo stalno mijenjati vojskovođe.

Analitičari smatraju da je takva redovna promjena komande dovela do sve veće fragmentacije ruskih oružanih snaga i dezorganizacije komandnih struktura, što dodatno pogoršava sposobnost ruskih oružanih snaga da vode koordiniranu kampanju u Ukrajini.

Također se napominje da rusko Ministarstvo odbrane i Kremlj namjerno ne izvještavaju o većini ovih promjena komande.

Hronologija promjena koju ISW navodi u svom izvještaju temelji se na službenim ruskim izjavama, kao i na analizi nepotvrđenih izjava i izvještaja iz ruskih, ukrajinskih i zapadnih izvora.

Analitičari smatraju da Kremlj i rusko ministarstvo odbrane pokušavaju promjenama u komandi stvoriti željene informacijske efekte kako bi kompenzirali sve lošije rezultate na bojnom polju.

"Putin i Ministarstvo odbrane su ili prikrivali ili pažljivo najavljivali promjene komande tokom rata u Ukrajini kako bi se zaštitili od kritika, postavili žrtvene jarce za vojne neuspjehe, umirili određene glasove unutar ruskog informacijskog prostora ili udružili napore da prodaju marginalne teritorijalne dobitke kao operativne pobjede ruskoj javnosti", kaže ISW.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima