Kremlj u euforiji zbog sastanka Putina i Trumpa: Donijet će nadu, mir i globalnu sigurnost

Moskva vidi priliku za resetovanje odnosa s Washingtonom, a zvaničnici Kremlja nagovještavaju mogućnost dogovora sa SAD-om o infrastrukturi i energetici u Arktiku i šire, dok ruski državni mediji promovišu ono što nazivaju predstojećim sporazumom između dvije ravnopravne svjetske sile.

“Neokonzervativci i drugi ratni huškači neće se smiješiti“ kada se dvojica lidera sastanu, rekao je visoki Putinov savjetnik Kirill Dmitriev.

“Dijalog Putin–Trump donijet će nadu, mir i globalnu sigurnost“, dodao je.

Iako je “ukrajinsko pitanje“ proglašeno glavnom tačkom dnevnog reda, u Aljasci će se, prema riječima visokog ruskog parlamentarca Sergeja Gavrilova, razgovarati i o “mnogo važnijim globalnim pitanjima“, uključujući ambiciozne planove za ekonomsku i infrastrukturnu saradnju u Arktiku.

Aleksandar Jakovenko, bivši ambasador koji je do prošle godine vodio rusku diplomatsku akademiju, napisao je u autorskom tekstu za državnu agenciju RIA da je “rješavanje rata u Ukrajini, koji je Zapad odavno izgubio, postalo sporedno pitanje u odnosima između Sjedinjenih Država i Rusije,ništa više od prepreke normalizaciji koju moraju zajedno prevladati."

Otkako je samit najavljen, ruski mediji puni su priča o specijalnom američkom izaslaniku Steveu Witkoffu i Dmitrievu koji su zajedno jeli pržene knedle u jednom restoranu u Moskvi, kao i o lokaciji budućeg hotela u glavnom gradu Rusije, opisanog kao mogući “Trump Tower Moscow“, koju su dvojica muškaraca posjetila prošle sedmice.

Ali kada je riječ o Ukrajini, gdje bijesni najkrvaviji rat u Evropi u posljednjih nekoliko generacija već više od tri godine, malo je naznaka da Putin namjerava napraviti značajniji kompromis. Putinova ponuda, kako je prenio Witkoff, jeste prekid vatre ako se Kijev složi da se odrekne teritorije, uključujući velika urbana područja koja ruske snage nisu uspjele zauzeti.

Zapadni diplomati i ruski analitičari kažu da Putin vjeruje da pobjeđuje na bojnom polju i da bi njegov prvobitni cilj zamjene ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog marionetskim režimom u Kijevu mogao biti nadomak sada kada je Washington prestao plaćati ukrajinsko naoružanje.

“Kako bi izbjegao sukob s Trumpom, mogao bi pristati na sporedne ustupke, ali neće okončati rat,“ predviđa ruski politički analitičar Abbas Gallyamov, bivši Putinov govornik koji sada živi u inostranstvu i kritičar je Kremlja.

“Idealni scenario za Putina bio bi odvojiti pitanje odnosa s Amerikom od pitanja Ukrajine, nadajući se da će druga politička i ekonomska pitanja učiniti Ukrajinu nebitnom za Trumpa,“ rekao je Gallyamov.

Sam čin održavanja samita s Trumpom, i to u SAD-u, već je pobjeda za Putina, pomažući mu da obnovi međunarodni ugled čovjeka kojeg su mnogi na Zapadu tretirali kao pariju i koji se suočava s nalogom za hapšenje zbog optužbi za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu.

“On može reći: ‘Pogledajte, pokušali ste me izolovati, a ja se sastajem s američkim predsjednikom dok vi Evropljani morate puzati na koljenima i zvati ga ‘Tata’,“ rekao je Sergey Radchenko, historičar Hladnog rata sa Univerziteta Johns Hopkins.

Kaže i da je "slika stajanja uspravno i ponosno na ravnopravnoj osnovi sa Sjedinjenim Država ono što je Rusija oduvijek željela, i to je zaista važno Putinu.“

Trump je dopustio da njegov samopostavljeni rok za sankcije Rusiji istekne uoči samita, što evropski diplomati vide kao signal Moskvi da bez obzira na dešavanja u Ukrajini, SAD neće uvesti ozbiljniji dodatni pritisak na Kremlj.

“Putin je potpuno uvjeren, kao što mu Generalštab stalno govori, da će se uz malo više pritiska ukrajinski front urušiti,“ rekla je Alexandra Prokopenko, saradnica Carnegie Russia Eurasia Centra i bivša savjetnica ruske centralne banke.

To, dodaje, ne znači da se Rusija neće složiti s pauzom pod svojim uslovima, poput obustave isporuka oružja Ukrajini, što bi joj olakšalo sljedeću fazu ofanzive.

Jedan mogući ustupak u Aljasci, navode neki moskovski analitičari, mogao bi biti Putinova ponuda za ograničeni prekid vatre u zraku, odnosno obustavu raketnih napada koji su posljednjih mjeseci ubili stotine civila u ukrajinskim gradovima.

Takav potez bio bi u interesu Rusije, jer su ukrajinski napadi dronovima dugog dometa nanijeli značajnu štetu ruskim rafinerijama nafte i vojnoj industriji, kao i poremetili civilno zrakoplovstvo u Rusiji.

Zračni napadi mogli bi se nastaviti nakon što Rusija obnovi zalihe raketa i dronova te popravi štetu.

Ovog ljeta ruske trupe pojačale su kopnenu ofanzivu u istočnoukrajinskoj Donjeckoj oblasti, s ciljem opkoljavanja gradova Pokrovsk i Mirnohrad.

Ipak, ukupni ruski napredak tokom posljednje dvije godine čini manje od jedan posto ukrajinske teritorije. Nije postignut nijedan strateški proboj, a hvaljena ruska ofanziva ranije ove godine na sjevernu oblast Sumi propala je uz velike gubitke.

Ruski prijedlog uoči samita na Aljasci, kako ga je Witkoff prenio evropskim liderima i Ukrajini, poziva Kijev da preda Rusiji jako utvrđeni sjeverni dio Donjecke oblasti u zamjenu za prekid vatre.

Zelenski je odbio zahtjev, rekavši da neće predati ukrajinsku zemlju i ukazavši na dugu historiju Rusije u kršenju prekida vatre i diplomatskih sporazuma. Evropski lideri podržali su Kijev, rekavši da svaki teritorijalni ustupak mora biti uzajaman i praćen sigurnosnim garancijama.

Trump je u ponedjeljak rekao da njegov sastanak s Putinom ima za cilj da “ispita“ da li je mirovni sporazum moguć. Zaprijetio je da će napustiti pregovore ako osjeti da se dogovor ne može postići.

“Sada idem da vidim parametre. Mogu otići i reći: ‘Sretno,’ i to će biti kraj. Mogu reći da se ovo neće riješiti", rekao je Trump.

Dodao je da će tražiti rusko povlačenje s nekih okupiranih dijelova Ukrajine.

"Oni su okupirali vrlo vrijednu teritoriju. Pokušat ćemo vratiti dio te teritorije Ukrajini", naveo je Trump.

Ruskoj javnosti, međutim, predočeno je da treba očekivati ukrajinsku predaju, a ne prekid vatre, a kamoli rusko povlačenje.

Aleksandar Sladkov, glavni ratni propagandista na ruskoj državnoj televiziji, napisao je na Telegramu da bi svaki prekid vatre s Kijevom trajao najviše šest mjeseci.

"Nakon toga, bit će još rata, s jačim i ponovo naoružanim neprijateljem. Pobjeda Rusije u specijalnoj vojnoj operaciji je neizbježna", dodao je.
Takve izjave odražavaju dominantnu poruku na ruskim TV ekranima.

“Moramo pobijediti. Pobijediti. U toku je strašan rat i neće završiti sastankom na Aljasci,“ rekao je nedavno u emisiji Vladimir Solovjov, jedan od najpoznatijih TV voditelja u Rusiji.

Kirill Fedorov, ruski vojni analitičar, složio se.

“Specijalna vojna operacija je igra nulte sume i može se završiti samo potpunom pobjedom. I ljudi oko Zelenskog i Kremlj to razumiju, dok je Trump biznismen iz 1990-ih u predsjedničkoj stolici, pa samo zamišlja dogovore", rekao je Fedorov.