Kremlj podržao Trumpovu ideju energetskog primirja s Ukrajinom, ali traži ukidanje sankcija

Moskva je uz podršku prijedlogu poručila i da bi trebalo ukinuti, kako navodi "nelegalne" sankcije na ruske energetske isporuke. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odgovorio je da želi više detalja prije nego što Kijev obustavi udare.

Moguće primirje dolazi u trenutku kada su napadi na rafinerije i druga energetska postrojenja dodatno pogoršali stanje na svjetskom tržištu dizela.

Ruska rafinerijska prerada u junu je, prema podacima Međunarodne agencije za energiju, pala na 8,7 miliona barela dnevno, što je 3,8 miliona barela manje nego godinu ranije i najniži nivo od maja 2004. godine.

Pritisak na tržište pojačan je i na Bliskom istoku nakon izbijanja rata s Iranom u februaru, kada su oštećene pojedine rafinerije, a blokada Hormuškog moreuza ozbiljno ograničila izvoz goriva.

Zajedno su neto izvozi dizela iz Rusije i Zaljeva u augustu bili manji za 1,6 miliona barela dnevno nego u februaru, iako su te regije prije eskalacije sukoba činile gotovo 45 posto svjetske pomorske trgovine dizelom.

Trump nastoji ublažiti pritisak zbog rasta cijena energije i uporno visoke inflacije u SAD-u, ali ostaje neizvjesno hoće li dogovor zaživjeti.

Sličan prekid napada na energetsku infrastrukturu dogovoren je i u martu 2025. godine, također uz Trumpovo posredovanje, ali su se obje strane gotovo odmah međusobno optužile za kršenje sporazuma.

Čak i ako novi aranžman bude proveden, brzi oporavak ruske proizvodnje i izvoza goriva nije izgledan. Više rafinerija pogođeno je više puta, uključujući postrojenja Gazpromnjefta u Moskvi i Rosnjefta u Rjazanju, a popravke dodatno otežavaju zapadne sankcije i ograničen pristup specijaliziranoj opremi.

Zbog toga se ozbiljnije olakšanje na globalnom tržištu dizela ne očekuje prije naredne godine ni u najoptimističnijem scenariju.