To je dilema koja stoji kako pred Ujedinjenim nacijama, koje trenutno upravljaju pokrajinom u neokolonijalnom stilu, tako i pred Evropskom unijom koja bi trebala da preuzme tu ulogu od svjetske organizacije, ukoliko se pronađe rješenje za pitanje statusa.
Dvije strane su dobile tri mjeseca da pronađu neku vrstu kompromisa, no, ocjenjuje list, ni jedna ne pokazuje ni najmanju namjeru da to i uradi.
Jedinstvena politika Evropske unije je predvjet za pronalaženje bilo kojeg rješenja, jer ni jedan sporazum nije moguć bez njene podrške.
No, ako Priština u decembru jednostrano proglasi nezavisnost, bez odgovarajuće rezolucije Ujedinjenih nacija, jedinstvo Evropske unije moglo bi da se raspadne. To će biti ključni test vanjske politike Bruxellesa.
Srbija i Rusija svjesne su te činjenice i žele da dobiju na vremenu, mada time, smatra autor redakcijskog komentara u Financial Timesu, ne samo da se ništa ne rješava, već bi situacija mogla dodatno da se oteža.
Neizvjesna budućnost usporava ekonomski razvoj Srbije, a na Kosovu omogućava cvjetanje ilegalnih aktivnosti, poput krijumčarenja i krivotvorenja.
Politička stabilnost mogla bi da bude ugrožena na obje strane, jačanjem populista i ekstremnih nacionalista na račun bilo koga ko je spreman za sporazum.
Beograd šalje pomiješane signale - političari bliski premijeru Koštunici ukazuju na mogućnost upotrebe sile kako bi se suprostavili nezavisnosti, dok oni bliski predsjedniku Tadiću kažu da toga neće biti.
No, ni jedni ni drugi nisu iznijeli nikakav prijedlog koji bi mogao da ubijedi kosovske Albance da sačekaju svoj trenutak.
Ako Srbi odbace Ahtisaarijev plan, moraju da iznesu održivu alternativu. A ako ne mogu to da urade, zaključuje uvodničar Financial Timesa, čini se da je nametnuto rješenje jedina, mada nesavršena, opcija.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
