Žestoko kritizirani
14

Kosovo je jedina evropska i prva većinski muslimanska zemlja s ambasadom u Jerusalemu

G. M.
Otkrivena tabla koja će stajati ispred ambasde
Otkrivena tabla koja će stajati ispred ambasde
Kosovo je prva evropska i prva država s većinski muslimanskim stanovništvom koja će otvoriti ambasadu u Jerusalemu. Kosovo će biti treća zemlja na svijetu koja će time priznati Jerusalem kao glavni grad Izraela, nakon SAD-a i Gvatemale.

Ovaj potez, koji je dogovoren ranije uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, a formaliziran u ponedjeljak, u protivnosti je sa stavom Evropske unije čiji član Kosovo želi postati, kao i muslimanskih zemalja koje su odmah kritizirale potez Prištine.

Izrael i Kosovo potpisali su u ponedjeljak sporazum kojim su formalizirani puni diplomatski odnosi, što je ishod sporazuma postignutog uz pomoć administracije bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Kosovo je potpisivanjem sporazuma u ponedjeljak postalo prva većinski muslimanska zemlja koja je pristala da otvori ambasadu u Jerusalemu, čime formalno taj grad priznaje za glavni grad Izraela.

Nakon što su izraelski ministar vanjskih poslova Gabi Ashkenazi i njegova kosovska kolegica Meliza Haradinaj potpisali sporazum uz direktnu vezu putem Zooma, Ashkenazi je otkrio ploču koja će stajati na ulazu u Ambasadu Kosova u Jerusalemu.

Natpis je na engleskom, albanskom i hebrejskom i glasi: "Ambasada Republike Kosovo u Jerusalemu, Izrael."

Ashkenazi predstavio ploču (Foto: Twitter)
Ashkenazi predstavio ploču (Foto: Twitter)

“Zahvaljujem Sjedinjenim Državama na naporima na promociji svjetskog mira i odnosa Izraela sa zemljama s kojima donedavno nismo imali diplomatske odnose", rekao je Ashkenazi.

Većina zemalja koje imaju diplomatske odnose s Izraelom imaju ambasade u Tel Avivu, jer ne priznaju Jerusalem kao glavni grad Izraela.

Podsjetimo, početkom septembra prošle godine Srbija i Kosovo su se u odvojenim bilateralnim sporazumima sa SAD-om, tokom pregovora o normalizaciji međusobnih donosa, obavezali da će otvoriti ambasade u Jerusalemu do 1. jula 2021. godine.

Evropska unija se tome odmah usprotivila i pozvala je Srbiju i Kosovo da to ne čine. Stav EU je da nijedna država članica Unije ne treba imati ambasadu u Jerusalemu, što je u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a iz 1980. godine.

Evropska unija je više puta potvrdila posvećenost održivom rješenju o dvije države u okviru kojeg bi se riješilo pitanje Jerusalema kao budućeg glavnog grada i Izraeala i Palestine. Brisel smatra da se moraju uvažiti želje obje strane.

Organizacija islamske saradnje (OIC) također se protivi otvaranju ambasada u Jerusalemu, nazivajući taj potez “nezakonitom radnjom koja predstavlja kršenje međunarodnog prava i svih relevantnih rezolucija Ujedinjenih nacija".

Turska je među državama koje su odmah kritizirale potez Kosova.

"Potez Kosova predstavlja kršenje međunarodnog prava, naročito rezolucije UN-a", rekao je glasnogovorik turskog ministarstva vanjskih poslova Hami Aksoy.

Uspostavljanju odnosa između Kosova i Izraela prethodili su sporazumi o normalizaciji odnosa postignuti posljednjih mjeseci između jevrejske države i četiri arapske zemlje - Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina, Sudana i Maroka. No, ove države će imati ambasade u Tel Avivu.

Predsjednik Trump je 2018. godine, uprkos međunarodnom protivljenju, preselio Američku ambasadu u Jerusalem, a nakon SAD-a to je učinila samo još Gvatemala.