Ko su Huti: Od pokreta iz planina do sile koja gađa Rijad i steže najuže grlo globalnog transporta

Pokret je nastao devedesetih godina prošlog stoljeća u provinciji Sada na sjeveru Jemena, uz granicu sa Saudijskom Arabijom. Osnovao ga je Husein Bedrudin el-Husi, po kojem je pokret dobio ime. Počeo je kao vjersko-kulturni preporod zejdija, ogranka šiitskog islama koji je stoljećima dominirao sjevernim Jemenom.

U historijskom smislu zejdijski imami vladali su dijelom zemlje sve do revolucije 1962. godine. S druge strane, Husi je okupljao mlade kroz mrežu nazvanu "Vjerujuća omladina". Pokret koji se predstavljao kao odgovor na marginalizaciju sjevera, korupciju režima predsjednika Alija Abdullaha Saleha i širenje selefijskog utjecaja koji je dolazio iz Saudijske Arabije.

Prijelomni trenutak u razvoju politike Huta bila je američka invazija na Irak 2003. godine, nakon čega se pokret radikalizirao i postao otvoreno antiamerički.

Jemenske snage ubile su Huseina el-Husija 2004. godine što je pokrenulo šest ratova u Sadi, koji su trajali do 2010. U jednoj fazi umiješala se i Saudijska Arabija. Pokret je iz tih sukoba izašao vojno ojačan, a vodstvo je preuzeo Huseinov mlađi brat Abdulmalik el-Husi, koji je i danas neprikosnoveni lider. Evolucijom i razvojem pokreta uzeto je ime "Ensarullah" što bi u prenesenom značenju značilo "Allahovi pomagači.

Put do Sane

Nakon okupacije Iraka iz 2003. godine pokret sve do izbijanja Arapskog proljeća ne bilježi značajnije pokrete. Jemenski predsjednik Saleh je 2011. pod pritiskom protesta predao vlast svom zamjeniku Abdu Rabbu Mansuru Hadiju, a tranzicija se pretvorila u haos.

Huti su tada iskoristili nezadovoljstvo i ušli u neočekivani savez sa svojim dojučerašnjim neprijateljem Salehom, koji je i dalje kontrolirao dobar dio vojske.

U septembru 2014. Huti su zauzeli glavni grad Sanu. Hadi je početkom 2015. pobjegao u Aden, a zatim u Saudijsku Arabiju. U martu 2015. koalicija predvođena Saudijskom Arabijom pokrenula je vojnu intervenciju s ciljem vraćanja Hadijeve vlade. Uslijedila je jedna od najtežih humanitarnih kriza modernog doba.

Savez sa Salehom raspao se krajem 2017., kada su ga Huti ubili nakon što je pokušao promijeniti stranu. Rat je 2022. ušao u fazu primirja pod okriljem UN-a. Hadija je zamijenilo Predsjedničko vijeće rukovodstva (PLC), koje predvodi Rašad el-Alimi i koje je međunarodno priznata vlast.

Ideologija: zejdijski preporod i "Osovina otpora"

Ideologiju Huta najbolje sažima njihov slogan, poznat kao "Sarha" (Poklič): "Allah je najveći, smrt Americi, smrt Izraelu, prokletstvo Jevrejima, pobjeda islamu". Pokret spaja nekoliko slojeva. Prvi je zejdijski vjerski revivalizam s idejom da pravo na vođstvo pripada potomcima Poslanikove porodice, kojima pripada i porodica el-Husi. Drugi je antiimperijalizam usmjeren protiv SAD-a i Izraela, a treći je jemenski nacionalizam i otpor saudijskom utjecaju.

U širem smislu Huti su kao iranski proxy akter postali nezaobilazan dio iranske "Osovine otpora", uz Hezbollah i iračke šiitske milicije. Ipak, njihov odnos s Teheranom nije čisto podređen. Iako su godinama dobijali iransku vojnu i finansijsku pomoć, regionalni stručnjaci ih dugo opisuju kao najsamostalnije u toj mreži, s ambicijama koje se razlikuju od iranskih.

Huti danas kontroliraju Sanu i najgušće naseljeni dio zemlje. Formalno vlast vrši Vrhovno političko vijeće, koje predvodi Mahdi el-Mašat, ali stvarna moć je u rukama Abdulmalika el-Husija.

Pokret je pretrpio teške gubitke rukovodstva što najbolje ilustrira činjenica da novi načelnik generalštaba Jusuf el-Madani sada lično nadzire bitke na zapadnoj obali protiv vladinih snaga.

Arsenal

Huti su od milicije s lakim naoružanjem izrasli u silu s balističkim i krstarećim raketama, dronovima dugog dometa, protubrodskim raketama i eksplozivnim plovilima bez posade.

Veliki dio arsenala zasnovan je na iranskim modelima, a Huti tvrde da sve više proizvode sami. U septembru 2026. tvrdili su da su oborili saudijski F-15, kojeg je pogodila raketa domaće proizvodnje.

Na kopnu hutske snage bilježe usjehe u osvajanju teritorije u zapadnom dijelu zemlje pri čemu svakodnevno uspješno odbijaju napade koalicije.

S druge strane, izvori bliski vladi koju podržava Rijad tvrde da je ofanzivu duž obale vodio iranski oficir Kudsovih snaga Abdolreza Šahlai. Prema izvještajima, u Jemenu je stacionirano stotine oficira Iranske revolucionarne garde. Iranska vlada ipak negira bilo kakvo učešće, a portparol Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagaei kaže da su Huti nezavisni akteri s vlastitim interesima.

Od Crvenog mora do rata s Iranom

Globalnu pažnju Huti su privukli tokom rata u Gazi kada su 19. oktobra 2023. gađali raketama i dronovima brodove u prolazu kroz Bab el-Mandeb, navodeći solidarnost s Palestincima. Kao odgovor su SAD i Velika Britanija početkom 2024. pokrenule zračne napade, a nakon većeg talasa američkih udara u martu 2025.

Ljeto je donijelo eskalaciju. Kada je američka mornarica 14. jula ponovo uvela blokadu Irana, jedan visoki zvaničnik Huta upozorio je da su spremni zatvoriti Bab el-Mandeb. Prema Reutersu, Iran je tražio od Huta da budu spremni zatvoriti moreuz ako SAD gađaju iransku energetsku infrastrukturu.

Avion kompanije Mahan Air s komandantima Revolucionarne garde i oružjem 13. jula pokušao je sletjeti u Sanu. Jemenske vladine snage i Saudijska Arabija pogodile su pistu, a Huti su kao odmazdu proglasili kraj primirja s vladom i Rijadom. Sedam dana kasnije najavili su pomorsku blokadu Saudijske Arabije.

Rat protiv Saudijske Arabije

Kopnena ofanziva počela je 3. septembra 2025. godine. Nakon brze bitke za Moku vlada je izgubila područja oko Bab el-Mandeba. Time je cijela zapadna obala Jemena, osim distrikta Midi, pala pod kontrolu Huta. Uslijedilo je zauzimanje strateškog ostrva Majun (Perim) u samom moreuzu. Riječ je o jednom od ključnih izvoznih pravaca za saudijsku naftu.

Saudijski prijestolonasljednik tražio je pomoć Washingtona, ali je nije dobio u obliku koji je želio. Axios je objavio da je Muhammed bin Salman 10. septembra dva puta zvao predsjednika Donalda Trumpa i tražio udare na Hute, ali je Trump to odbio. Prema CNN-u, više od 100 američkih vojnih savjetnika u Saudijskoj Arabiji pruža obavještajnu podršku saudijskoj vojsci.

Oktobar je donio najkrvavije napade na saudijskom tlu u posljednjih desetak godina. U napadu na aerodrom u Rijadu u subotu poginulo je najmanje 13 ljudi, a više od 300 je povrijeđeno, javlja Al Jazeera.

Dan kasnije projektil je ponovo pogodio aerodrom, ubio jednu osobu i ranio 11. Brojne međunarodne aviokompanije, uključujući Air France-KLM, Lufthansu, Delta i Qatar Airways, suspendovale su letove za Saudijsku Arabiju i susjedne zemlje.

Lokalni akter sa globalnim posljedicama

Huti trenutno vode rat na nekoliko strana istovremeno: kopneni rat protiv PLC-a za Taiz i Marib, raketni rat protiv Saudijske Arabije i pritisak na globalnu trgovinu kroz kontrolu Bab el-Mandeba. U svemu tome Teheran se nudi kao posrednik. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi poručio je da je Iran spreman pomoći u pokretanju dijaloga i postizanju političkog rješenja.

Imajući u vidu sve navedeno Huti su nezabilježenom dinamikom i brzinom prešli put od lokalnog aktera čiji apetiti sežu otprilike do dometa Kalašnjikova, do aktera koji je dovoljno žilav da podnese udare koji uzvraća silom koju osjete i najjači akteri na svijetu.