Evropa "u vrućici"
45

Ko kaže da klimatske promjene ne postoje: Engleska i Španija zabilježile najtopliji juni u historiji

Piše: F. H.
Visoke temperature pogodile Evropu (Foto: Reuters)
(Foto: Reuters)
01.07.2025.
Španija i Engleska zabilježile su svoj najtopliji juni od kada se vrše mjerenja, dok vrućine i dalje zahvataju Evropu.

Španska meteorološka služba Aemet izjavila je da je "izuzetno vruć" juni- s prosječnom temperaturom od 23,6 stepeni celzija, srušio rekorde, premašujući normalni prosjek za juli i august.

U Engleskoj je Met Office izjavio da je prosječna temperatura u junu od 16,9 stepeni celzija postavila novi rekord za taj mjesec, dok je Velika Britanija u cjelini zabilježilo drugi najtopliji juni od početka mjerenja 1884. godine.

Kontinentalni Portugal zabilježio je rekordnu dnevnu temperaturu u junu od 46,6 stepeni celzija. Mjesečni prosječni podaci tek trebaju biti objavljeni.

Požari u Turskoj prisilili su na evakuaciju desetaka hiljada ljudi, dok su dvije osobe umrle u Italiji nakon odvojenih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.

Preko noći, prvog dana jula, Aemet je rekao da je nekoliko mjesta diljem Pirenejskog poluotoka premašilo 43 stepeni celzija, ali je dodao da je od četvrtka na putu smirivanje temperatura.

Noćne temperature zabilježene preko noći do utorka dosegle su 28 stepeni celzija u Sevilli i 27 stepeni celzija u Barceloni.

Kasnije u utorak, u Velikoj Britaniji zabilježeno je 34,7 stepeni u St. James's Parku u Londonu, što ga čini najtoplijim danom u godini do sada.

U ponedjeljak je na aerodromu Heathrow u Londonu zabilježena najviša dnevna temperatura u Velikoj Britaniji od 33,1 stepeni. U međuvremenu, u Wimbledonu je zabilježena temperatura od 32,9 stepeni , što je najtopliji dan otvaranja teniskog turnira u historiji.

Prema privremenim podacima, Meteorološki ured rekao je da je prosječna temperatura u Velikoj Britaniji od 15,2 stepeni za juni bila druga najviša zabilježena temperatura za taj mjesec.

"Nadmašila ju je tek juni 2023. godine , kada je zabilježeno 15,8 stepeni", rekla je agencija.

U Turskoj su spasioci ranije evakuisali više od 50.000 ljudi - uglavnom iz zapadne pokrajine Izmir - dok su vatrogasci nastavili gasiti stotine šumskih požara koji su izbili posljednjih dana. Požari su također zahvatili dijelove pokrajina Bilecik, Hatay, Sakarya i Manisa.

U Francuskoj se toplinski val nastavio u većem dijelu zemlje u utorak - dan nakon što su mnogi gradovi doživjeli najtopliju noć i dan u junu. Na pariškom aerodromu Orly nedavno je zabilježeno očitanje od 37,6 stepeni.

Vrh Eiffelovog tornja u Parizu zatvoren je zbog intenzivnog europskog toplinskog vala; dok je ministrica klime Agnès Pannier-Runacher to nazvala "neviđenom" situacijom.

Po prvi put u pet godina pariška regija aktivirala je crveno upozorenje - najviše upozorenje na ekstremne vrućine - zajedno s 15 drugih francuskih regija.

Čak 1896 škola i fakulteta u Francuskoj bilo je zatvoreno od ručka u utorak zbog vrućine. Ustanove su se nalazile u departmanima u zemlji obuhvaćenim crvenim upozorenjem.

U Italiji je regija Toskana zabilježila porast broja prijema u bolnice za 20%, prema lokalnim izvještajima. Italijani u 21 od 27 gradova izloženi su najvišoj uzbuni zbog vrućine, a 13 regija, uključujući Lombardiju i Emiliju, dobilo je savjet da ne izlaze van tokom najtoplijih dijelova dana.

Temperature u Grčkoj već se nekoliko dana približavaju 40 stepeni, a šumski požari pogodili su nekoliko obalnih gradova u blizini glavnog grada Atene, uništavajući domove i prisiljavajući ljude na evakuaciju.

Komesar UN-a za ljudska prava, Volker Türk, upozorio je u ponedjeljak da je toplinski val istaknuo potrebu za prilagodbom klimatskim promjenama, udaljavanjem od praksi i izvora energije, poput fosilnih goriva, koji su glavni uzrok klimatskih promjena.

"Rastuće temperature, porast razine mora, poplave, suše i šumski požari ugrožavaju naša prava na život, zdravlje, čist, zdrav i održiv okoliš i mnogo više", rekao je Vijeću za ljudska prava UN-a.

Toplinski valovi postaju sve češći zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, prema UN-ovom Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama.

Ekstremno vruće vrijeme događat će se češće - i postati još intenzivnije - kako se planet nastavlja zagrijavati, navodi se.

Richard Allan, profesor klimatskih nauka na Univerzitetu Reading u Velikoj Britaniji, objasnio je da rastuće razine stakleničkih plinova otežavaju planetu gubitak viška topline.

"Toplija, žednija atmosfera učinkovitije isušuje tlo, što znači da se toplinski valovi intenziviraju, a umjereni toplinski događaji sada postaju ekstremni", naveo je.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima