Na meti sankcija
92

Ko je ruski oligarh koji podržava Marine Le Pen i francusku desnicu, a blizak je Dodiku?

S. Š. U.
Milorad Dodik i Marine Le Pen
Milorad Dodik i Marine Le Pen
Dok je veliki broj ruskih oligarha na meti sankcija zbog ruske vojne invazije na Ukrajinu, neke osobe sa spiska se naročito ističu. Ovo je slučaj sa Konstantinom Malofeevim koji je 6. aprila ove godine u SAD-u optužen za kršenje sankcija koje su mu nametnute zbog bliskosti sa ruskim moćnicima.

Njegova umiješanost u sumnjive poslove bi mogla imati reperkusije u Evropi jer je Malofeev učestvovao u finansiranju kampanje Marine Le Pen 2014. godine, krajnje desničarske kandidatkinje na francuskim predsjedničkim izborima koji će se održati sutra. Čini se da Malofeev nije odustao od pomoći evropskim ekstremistima.

Ko je on, u kakvim je odnosima sa Vladimirom Putinom i kako bi mogao da doprinese nastojanjima kandidata Nacionalnog fronta u Francuskoj?

Prvi puta sankcionisan 2014. godine

Odjeljenje trezora vlade SAD-a identificiralo je ovog oligarha kao jednog od glavnih izvora finansiranja ruskih separatista na Krimu i kao materijalnu podršku samoproglašenoj republici Donjeck u istočnoj Ukrajini.

"Nakon što su ga SAD sankcionisale, Malofeev je pokušao da izbjegne sankcije koristeći saučesnike kako bi tajno preuzeo i vodio uređivačku politiku medija širom Evrope", rekao je američki državni tužilac Merrick Garland u izjavi za medije.

Ovaj ruski oligarh prvi je bio na meti nakon ruske invazije na Ukrajinu ali sankcije protiv njega ne prestaju samo na američkim granicama, niti datiraju od početka rusko-ukrajinskog rata. Ovaj milijarder je već na meti evropskih sankcija jer Brisel u njemu vidi osobu koja prikuplja sredstva za proruske separatiste na istoku Ukrajine.

Ruski oligarh Konstantin Malofeev (Foto: Twitter)
Ruski oligarh Konstantin Malofeev (Foto: Twitter)

Ovaj carist izgradio je svoje bogatstvo a time i vlast preko investicionog fonda Marshall Capital. Danas se smatra jednim od najbogatijih ljudi u Rusiji.

Rođen je 1974. godine u blizini Moskve i otac je troje djece. Diplomirani je pravnik iako je cijelu karijeru radio sa finansijama. Osim finansija i imovine, održava pobožan imidž, blizak je tradicionalnim vrijednostima i nikada nije skrivao svoju bliskost sa pravoslavnom crkvom. Predsjednik je medijske grupe Cargrad, posvećene širenju vjerskih sadržaja ruskog pravoslavlja.

Tokom svoje karijere, nekoliko puta je pokušavao da nađe mjesto u politici prije nego što je postao jedan od najbližih pristalica ruskog predsjednika Vladimira Putina.

On je 2015. godine oformio pokret "Dvoglavi orao" i nadao se da će ga transformisati u političku stranku, ali je okončao svoje aspiracije da postane šef države kada je reformom izmijenjen ustav Rusije u julu 2020.godine pa je tako omogućeno predsjedniku da ostane na funkciji još dva dodatna mandata ukoliko bude ponovo izabran.

"Ostvario sam svoje političke ciljeve jer Putin može da ostane na vlasti," prokomentarisao je jednom prilikom za Le Monde.

Malofeev je agent utjecaja Vladimira Putina i igra ključnu ulogu pri djelovanju u međunarodnim odnosima. Učestvuje u održavanju ruskih interesa širom sveta, a posebno u Francuskoj. Već 2014. godine potvrdio je da je pomogao Nacionalnom frontu koji je tada predvodio Jean-Marie Le Pen da dobije kredit od 2 miliona eura za izbore preko jedne kiparske kompanije.

Marine Le Pen će se i sama sastati s njim iste godine za vrijeme regionalnih izbora za koje će dobiti kredit od devet miliona eura od češko-ruske banke.

Za kampanju za predsjedničke izbore 2022. godine, Le Pen je ponudio kredit od 10,6 miliona eura od jedne mađarske banke.

Konstantin Malofeev kreditiranjem političkih kampanja utječe na određene evropske političare koristeći svoju ekonomsku moć i svoju blizinu ruskom predsjedniku. Tvrdi da djeluje iz čistog patriotizma.

"Moje djelovanje je apsolutno nezavisno od države i nikada nisam očekivao ni najmanje ovlaštenje da bilo šta uradim", rekao je u ranijim izjavama Malofeev.

Sa Malofeevim sastajao se i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik a ruskom oligarhu su u maju 2018. godine sigurnosne snage BiH zabranile ulazak u zemlju smatrajući ga prijetnjom po nacionalnu sigurnost. Pripadnici Granične policije zadržali su ga tri sata na banjalučkom aerodromu prilikom pokušaja ulaska u BiH te mu tom prilikom uručili Rješenje o protjerivanju.

Prema pisanju medija tada, sumnja se da je u BiH imao namjeru kupiti obveznice koje bi prodao na vanberzanskim transakcijama što je jedna od metoda pranja novca.