Ko je najopasniji čovjek na svijetu: Španci nemaju dilemu, Putin je tek na drugom mjestu

Ovi rezultati ne odražavaju samo stavove o međunarodnoj politici, već i duboke unutrašnje podjele kada je riječ o sigurnosti i budućnosti.

Prema rezultatima studije, čak 81 posto ispitanika imenovalo je američkog predsjednika Donalda Trumpa kao najopasniju figuru za svijet.

Zanimljivo je da je Trump na ovoj listi pretekao i ruskog predsjednika Vladimira Putina, kojeg kao najveću prijetnju vidi 79,3 posto Španaca. Na trećem mjestu našao se izraelski premijer Benjamin Netanyahu s 71,2 posto. Slijede ih iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamenei (62,9 posto), sjevernokorejski lider Kim Jong Un (62,25 posto) te kineski predsjednik Xi Jinping (49,3 posto).

Globalni pesimizam i strah od novih sukoba

Istraživanje ukazuje na široko rasprostranjen pesimizam među španskim građanima:

Skoro 70 posto ispitanika ne vjeruje u bolju budućnost planete, a manje od 10 posto očekuje da će se situacija u svijetu popraviti.

Polovina građana predviđa da će godine pred nama biti obilježene nasiljem, autoritarizmom i nejednakošću.

Oko 59 posto ispitanika smatra vjerovatnim pad demokratije u SAD-u, dok 54 posto dijeli istu zabrinutost kada je riječ o Evropskoj uniji.

Gotovo dvije trećine Španaca uvjereno je da bi SAD mogle pokrenuti nove vojne kampanje (uključujući moguće akcije na Grenlandu i Kubi), te da bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla okidač za novu globalnu ekonomsku krizu.

Svaki drugi građanin Španije smatra da je Treći svjetski rat moguć, iako tek 39 posto izražava direktnu zabrinutost zbog eventualne ruske invazije na zemlje EU.

Duboke ideološke podjele u društvu

Percepcija opasnosti u Španiji ovisi o političkom opredjeljenju. Pristalice ljevičarskih stranaka mnogo češće vide Trumpa kao prijetnju, dok glasači desničarske Narodne stranke (PP) češće upiru prst u Putina. S druge strane, kod glasača ekstremno desničarskog Voxa, percipirana prijetnja od Trumpa značajno pada (na samo 36,5 %). Također, dok 60 posto glasača PP-a smatra Netanyahua opasnim, taj procenat kod glasača Voxa iznosi tek 24 posto.

Kada je riječ o odbrani, špansko društvo je podijeljeno na pola. Povećanje vojnog budžeta podržava 46,3 posto građana, dok se 45,3 posto tome oštro protivi. Desnica snažno zagovara veća izdvajanja za vojsku, dok ljevica pretežno negoduje, a glasači Voxa su jedini koji podržavaju povratak obaveznog vojnog roka.

Ipak, dvotrećinska većina građana podržava ostanak Španije u NATO-u. Zanimljivo je da više od pola ispitanika podržava stvaranje jedinstvene vojske Evropske unije.

S druge strane, više od 50 posto ispitanih odbacuje vojnu saradnju sa SAD-om i ne želi davati prioritet odnosima sa Washingtonom. Također, ideja o slanju španskih trupa u konfliktne zone ne nailazi na entuzijazam ni u jednoj političkoj grupaciji u zemlji.

Kako analiziraju španski mediji, rastuća anksioznost u društvu i pojačano praćenje međunarodnih vijesti jasan su znak da globalne krize, od Bliskog istoka do istočne Evrope, sve više oblikuju unutrašnje strahove i političku dinamiku u Španiji.