Sadržajna biografija
28

Ko je Ibrahim Kalin kojeg je Erdogan postavio na čelo Nacionalne obavještajne službe?

A. Ku.
Ibrahim Kalin i Recep Tayyip Erdogan (Foto: Twitter)
Ibrahim Kalin i Recep Tayyip Erdogan (Foto: Twitter)
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan imenovao je svog glasnogovornika Ibrahima Kalina na čelo Nacionalne obavještajne službe (MIT).

Kalin je zamijenio Hakana Fidana, koji je bio šef obavještajne službe od 2010. godine dok nije u subotu imenovan za ministra vanjskih poslova.

"Nastavit ću da radim za moćnu, sigurnu i nezavisnu Tursku", rekao je Kalin.

Kalın je dugogodišnji Erdognov saradnik, bio je glasnogovornik Predsjedništva i Erdoganov savjetnik za vanjsku politiku od 2014. godine.

Rođen je u Istanbulu 1971. godine, diplomirao je na Odsjeku za historiju Univerziteta u Istanbulu i magistrirao na Međunarodnom islamskom univerzitetu u Maleziji.

Doktorirao je na Univerzitetu George Washington na islamskim studijama i bio je jedan od osnivača Fondacije za politička, ekonomska i društvena istraživanja (SETA), istraživačkog centra sa sjedištem u Ankari.

Nakon što je 2009. godine imenovan za zamjenika predsjedavajućeg Vijeća za sigurnost i vanjsku politiku predsjedništva Turske, postao je prvi koordinator Koordinacije za javnu diplomatiju premijera uspostavljene u januaru 2010. godine.

Erdogan je 2014. godine najavio da će biti prvi zvanični predsjednički sekretar za štampu.

Erdogan ga je imenovao za specijalnog predstavnika tokom avionske krize između Turske i Rusije 2015. godine.

Kalin: Prvi zvanični predsjednički sekretar za štampu (Foto: Facebook)
Kalin: Prvi zvanični predsjednički sekretar za štampu (Foto: Facebook)

Kalin je igrao aktivnu ulogu u ratu u Ukrajini okupljajući strane, olakšavajući crnomorski dogovor o žitu i razmjenu zarobljenika. Predsjedavao je sastancima Stalnog zajedničkog mehanizma koji su održani između Turske, Švedske i Finske povodom pristupanja nordijskih zemalja NATO-u.

Kalin je također bio dio turskog komiteta koji je učestvovao u diplomatskim pregovorima za prekid vatre i političkim rješenjima u sirijskom i libijskom ratu, kao i razgovorima za rješavanje sporova u Egejskom moru i istočnom Mediteranu.

Aktivno je učestvovao u normalizaciji odnosa Turske sa Saudijskom Arabijom, Izraelom, UAE, Armenijom, Sirijom i Egiptom, dok je dao doprinos jačanju odnosa sa globalnim i regionalnim akterima poput Sjedinjenih Država, zemalja EU, Rusije, Kine i Indije.

Pored međunarodno objavljenih članaka i eseja o turskoj vanjskoj politici, on je također autor nekoliko knjiga o politici, filozofiji i historiji civilizacije.

Oženjen je i ima troje djece.