Ko je "evropska petorka" koja želi odrediti odnos kontinenta prema Donaldu Trumpu

Prema analizi lista Politico, izdvojilo se pet grupa, odnosno pet različitih pravaca, a svaki od njih ima svog lidera. Njihov međusobni sukob za određivanje odnosa Evrope prema Trumpu posebno je u fokusu zbog prijetnji prema Grenlandu.

Macron kao lider "agresivaca"

Predvodnik grupe koja želi da uđe u sukob s Trumpom i da "pokaže zube" je predsjednik Francuske Emmanuel Macron.

U Davosu u utorak, francuski lider okarakterisao je pritisak oko Grenlanda kao "imperijalizam ili novi kolonijalizam" i osudio Trumpovu "beskorisnu agresivnost".

Francuska već duže vrijeme zagovara da Evropa bude manje zavisna od SAD-a, a njena industrija naoružanja mogla bi imati koristi od poziva saveznicima da kupuju više oružja proizvedenog na evropskom kontinentu.

Macrona podržavaju lideri poput belgijskog premijera Barta De Wevera, koji je javno rekao da "više nema smisla biti blag" i da bi bio spreman na "trgovinski rat" ako bude potrebno. Španski premijer Pedro Sanchez, jedan od rijetkih socijalističkih lidera u Vijeću, također je bio glasan u osudi Trumpa.

Tu grupu će dodatno ohrabriti činjenica da se Bijela kuća, kako se čini, povukla pod pritiskom diplomatije i ekonomskih mjera u vezi s Grenlandom.

Merz predvodi grupu "tihih pratilaca" Macrona

Uprkos tome što je berlinska krhka vladajuća koalicija isprva slala miješane signale o svojim namjerama, čini se da Merz počinje prihvatati Macronovu strategiju.

S fokusom čvrsto na ekonomiji, Merz u suštini govori u ime zemalja koje ne žele biti uvučene u nove sukobe s Trumpom, ali počinju osjećati da možda nema druge opcije.

Kao i mnogi drugi, Merz je pokušao s šarmom, neugodno sjedeći tokom sastanka u Ovalnom uredu s Trumpom prošle godine, dok je predsjednik spomenuo Njemačku i njenu nacističku prošlost. Sada se kancelar čini pomirenim s mogućnošću da će biti potrebno učiniti više.

U privatnim razgovorima, njemački diplomati su udružili snage s francuskim kolegama u rijetkom prikazu jedinstva kako bi dali do znanja da su spremni pružiti podršku.

Meloni predvodi grupu koja i dalje želi dati šansu Trumpu

Meloni je uspjela da izgradi posebne veze s Trumpom i da ostavi kanale komunikacije s Bijelom kućom otvorene, ali je sada fokus Evrope na njoj i njenom odgovoru.

Ako bi se Meloni, kako sugerišu pojedini analitičari, mogla prikloniti Macronu, to bi bio signal da je, čak i za nju, Trump ovaj put pretjerao.

U ovoj grupi nalazi se i odlazeći premijer Nizozemske Dick Schoof, koji je zasad odbio da direktno kritikuje Trumpa, iako je njegova zemlja posebno pogođena Trumpovim prijetnjama o carinama.

Njegova vlada je saopštila da se, oko Grenlanda, treba preferirati dijalog i "mirno rješenje".

Grupu "neodređenih" predvodi Donald Tusk

Postoji i grupa koja se još nije konkretno oglašavala, a nju predvodi premijer Poljske Donald Tusk.

Uz Tuska stoje baltičke zemlje, koje zavise od američke podrške zbog svoje blizine Rusiji, pa je otvorena kritika i sukob neprihvatljiva opcija.

Njihovi stavovi u privatnim razgovorima su jasni i stoje bliže Macronovoj grupi koja bi vatreno branila suverenitet Evropske unije, ali to javno ne ističu zbog poznatih razloga.

Babiš predvodi otvorene pristalice Trumpa

Najglasniji evropski lider, barem u kontekstu okupljanja u Davosu, u podršci Trumpu bio je premijer Češke Andrej Babiš.

On se našalio da je "morao kupiti globus da nađe Grenland" te rekao da je "sasvim razumljiva" prijetnja od Rusije i Kine koju ističe Trump kada priča o Grenlandu.

U ovoj grupi su, naravno, i premijeri Slovačke i Mađarske, Robert Fico i Viktor Orban. Ipak, Orban je privatno sa svojim saradnicima dijelio sumnje zbog "nepredvidljivog Washingtona", ali i istakao da ne smije "puno talasati" zbog nadolazećih izbora u aprilu.