Sve manje količine vode i hrane bi mogle izazvati masovnu migraciju u 31 zemlji koje nisu sposobne da se nose s ovim problemom, ukazali su iz Instituta za ekonomiju i mir (IEP).
Raseljavanje stanovništva bi moglo biti znatno veće nego što je to bilo tokom migrantske krize 2015. i 2016. godine. Vrlo je izgledno da će se to desiti ako se nešto ne poduzme po ovom pitanju, upozorio je Steve Kilellea u izjavi za britanski dnevni list Independent.
Dijelovi subsaharske Afrike, južne Azije, Bliskog Istoka i sjeverne Afrike se suočavaju s velikim okolišnim problemima i nestabilnostima, ocijenili su u IEP-u. "Registrom ekološkog rizika" Institut je u obzir uzeo faktore poput rasta broja stanovnika, nedostatka vode, nedostatka hrane, suša, poplava, ciklona, rasta temperature i nivoa mora, kao i sposobnosti države da odgovori na izazove.
Od 40 zemalja svijeta u kojima se dešavaju sukobi, njih 20 su pod ekološkom prijetnjom. Među njima su Afganistan, Irak, Čad, Indija i Pakistan.
U izvještaju je navedeno da su neke od ovih država, kako je istaknuto, zarobljene u začaranom krugu u kojem postoji natjecanje za oskudne resurse, a u kojima sukobi dovode do dodatnog trošenja resursa. Također je upozoreno da će nedostatak hrane i vode biti ključni za nastavak nestabilnosti.
"U sljedećih 30 godina nedostatak hrane i vode će biti još izraženiji ako ne bude postojala globalna saradnja. Nemiri i sukobi će se vjerovatno samo zaoštriti", smatra Killelea.
Kao zemlje koje su u znatnom riziku su Pakistan, Etiopija i Iran. Pakistan je istaknut kao zemlja kojoj prijeti nestašica vode, a suočava se s poplavama, nestašicom hrane i ima veliki broj stanovnika. U srednjoj Americi najpogođeniji je Haiti.
Naglašeno je da bi čak i manje prijetnje i prirodne katastrofe mogle za posljedicu imati masovno raseljavanje.
Ocijenjeno je da će bogatije evropske države i one u sjevernoj Americi biti bolje pripremljene za klimatske promjene. Ali problemi ove vrste ih neće zaobići.
"Evropa mora biti svjesna ovoga. Vidjeli smo šta se desilo kada je 2015. i 2016. došlo dva miliona migranata. Desila se politička nestabilnost koja je za posljedicu imala uspon novih stranaka. Ako se nešto ne poduzme po ovom pitanju, posljedice će biti znatno veće u odnosu na one od prije nekoliko godina", podsjetio je Killelea.
Klimatske promjene su prošle godine raselile 24 miliona ljudi, a sukobi i druge katastrofe su raselili 9,5 miliona ljudi, podaci su Centra za praćenje raseljavanja stanovništva.
Iz Ujedinjenih nacija su naveli da je jedan posto čovječanstva raseljeno i pozvali su da se pomogne ovoj populaciji. Njihova je procjena da će četiri od pet raseljenih osoba utočište tražiti u susjednoj zemlji.
Opel predstavio novu generaciju modela Grandland, stigla i električna verzija
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
