Svijet
0

Klima: Ostvaruju se pesimistična predviđanja naučnika

FENA
Promjene klime koje se dešavaju na našoj planeti potvrdile su i najpesimističnije prognoze naučnika. Australijski naučnik Tim Flannery podsjeća na nekoliko prognoza, počevši od ocjene koju je krajem 19. stoljeća dao švedski naučnik Svante Arrhenius, koji je kasnije dobio Nobelovu nagradu.

On je utvrdio da što više budemo izbacivali štetnih plinova u atmosferu, time će se više zagrijavati Zemlja. Potvrđena je i teorija stara 12 godina koju je formulirala grupa naučnika UN-a koji su prognozirali da će, počevši od 2000. godine, klimatske promjene itekako osjetiti stanovnici Zemlje.

Kako navodi naučnik, obistinila se i prognoza iz 1980-tih o podizanju nivoa okeana. Svake godine nivo vode raste za dva-tri milimetra, prenosi dnevnik "Izvestija".

Isto tako je potvrđena i prognoza naučnika NASA-e Jamesa Hansena da će led u polarnim oblastima početi brže da se topi.

Pored toga ostvaruje se prognoza stara 100 godina da će uragani postati sve jači. Flannery navodi da su savremeni klimatolozi priredili nove "scenarije" za budućnost.

"Istinu da kažem, dovoljno su mračna. Krajem stoljeća 40 posto površine Zemlje imat će žarku klimu. U goroj varijanti raznolike klimatske zone prepolovit će se naprimjer u tropskim Andima, afričkoj ravnici, planinskom dijelu Zambije i Angole, na sjeveroistoku Australije, niz oblasti Himalaja i Arktika. Isto tako iščeznut će i biološka raznolikost flore i faune", kazao je ovaj naučnik.

Prognozira se da će se do 2050. godine čak i pri umjerenim klimatskim promjenama na granici izumiranja naći oko 15 do 40 posto bioloških vrsta. Već danas tokom decenije mnoge vrste pomjeraju staništa za šest kilometara prema polovima.

Prema predviđanju u najtežeim uvjetima naći će se živi svijet tropa i suptropa koji se sada smtaraju klimatski stabilnim. No ta stabilnost može biti pogubna.

Naime, naviknuti na stabilnu klimu, organizmi i biljke nisu spremni za naglu promjenu okolne sredine i nisu izgradili mehanizam prilagođavanja. Zato će i neznatne promjene temperature, naprimjer, jedan ili dva stepena, za živi svijet tropa biti pogubnije nego pet do osam stepeni na višim geografskim širinama, smatraju naučnici.

Flannery ističe kako bi bilo dobro da naučnici u novim predviđanjima pogriješe, ali izgleda da naće.