Kineski strateški potezi: Kako Peking balansira između Irana, SAD-a i Izraela

U telefonskom razgovoru sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom u ponedjeljak, Xi je ponovio kinesku podršku "svim naporima koji vode ka obnavljanju mira i zalaže se za rješavanje sporova političkim i diplomatskim sredstvima".

"Hormuški moreuz treba da održi normalan prolaz, jer to služi zajedničkim interesima zemalja regije i međunarodne zajednice“, rekao je Xi, prema kineskom sažetku poziva.

U izvještaju se nije posebno spomenuo nijedan od ključnih igrača u ratu, iako su Sjedinjene Američke Države i Iran zajedno zaustavili strateški vodeni put u posljednjih sedam sedmica.

Xijeve odmjerene izjave bile su u oštroj suprotnosti s izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je istog dana na društvenim mrežama izjavio: "Pobjeđujem u ratu, s mnogim poboljšanjem, stvari idu vrlo dobro".

To je također bilo indikativno, kažu analitičari, za to kako je Kina iskoristila rat SAD-a i Izraela protiv Irana da se predstavi kao odgovornija od dvije svjetske supersile, i kao ona koja često radije ostaje u pozadini nego u prvom planu i centru pažnje.

"Kina ne pobjeđuje poduzimanjem ikakvih dramatičnih poteza, već čekanjem, gledanjem i korištenjem prilika dok zauzimaju pozicije, te puštanjem Amerikanaca da se nose s neredom", rekao je Gedaliah Afterman, šef programa za azijsko-izraelsku politiku na Institutu Abba Eban za diplomatiju i vanjske odnose, piše Al Jazeera.

Peking se uspio pozicionirati kao glas razuma zahvaljujući svojoj dugogodišnjoj politici nemiješanja u unutrašnje poslove drugih zemalja i radnom odnosu sa svim akterima u ratu protiv Irana.

Kina je najveći trgovinski partner Irana i kupuje do 90 posto njegove nafte, prema podacima Američko-kineske komisije za ekonomiju i sigurnost, a 2021. godine potpisala je 25-godišnji "sveobuhvatni sporazum o strateškom partnerstvu" s Teheranom.

Istovremeno, Peking je proteklu deceniju proveo njegujući bliže veze sa zemljama Perzijskog zaliva, uključujući Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate te ostaje glavni trgovinski partner i SAD-a i Izraela.

"Kina održava dobre odnose sa SAD-om, Izraelom, Iranom i arapskim državama Perzijskog zaljeva. Sve te zemlje su naši prijatelji, čak i ako su neprijatelji", rekao je Ma Xiaolin, dekan Instituta za mediteranski rub na Univerzitetu za međunarodne studije Zhejiang.

Prema Aftermanu, Kina je vjerovatno stavila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija kojom se pozivaju članice da "koordiniraju napore, odbrambene prirode" kako bi ponovo otvorile Hormuški moreuz. Kina je stavila veto na slične napore za intervenciju u nedavnim sukobima poput onih u Siriji i Mjanmaru.

Za razliku od američkog strateškog fokusa na Bliski istok, uključujući i napore za promjenu režima, glavni prioriteti Pekinga u regiji ostaju ekonomski, rekao je Chang Ching, viši istraživački saradnik Društva za strateške studije u Taipeiju. Mir je dobar za poslovanje, dok rat nije, rekao je.

"Oni očekuju mir i stabilnost. Njih zapravo ne zanima ko će pobijediti u sukobu. Njihova želja je da pokušaju obnoviti mirno okruženje na Bliskom istoku, posebno oko Hormuškog moreuza", rekao je.

Peking je pokušao iskoristiti svoju poziciju "prijatelja svih" kako bi pomogao u koordinaciji mirnog rješenja rata.

Kineski šef diplomatije Wang Yi obavio je 26 telefonskih poziva između 28. februara i perioda uoči primirja između Irana i SAD-a 8. aprila, prema podacima Ministarstva vanjskih poslova, dok je Zhai Jun, specijalni izaslanik Kine za Bliski istok, održao gotovo dva tuceta sastanaka s ključnim akterima.

Uprkos brojnim diplomatskim aktivnostima, Peking je neobično pokušao umanjiti svoju ulogu u posredovanju u postizanju dvosedmičnog primirja između SAD-a i Irana postignutog ranije ovog mjeseca, u poređenju sa svojom ulogom u normalizaciji odnosa između Saudijske Arabije i Irana 2023. godine.

Izvještaji zapadnih medija sugerišu da Kina možda pokušava da preokrene situaciju iza kulisa. Ranije ovog mjeseca, CNN je izvijestio da se Kina priprema da isporuči Iranu pošiljku prenosnih protivvazdušnih odbrambenih sistema (MANPADS), pozivajući se na zapadne obavještajne zvaničnike.

Nakon izvještaja CNN-a, ovog mjeseca je uslijedila druga istraga Financial Timesa koja je otkrila da je Iran 2024. godine nabavio kineski špijunski satelit i da ga koristi za napade na američke vojne baze širom Bliskog istoka.

Xi se nada da će s Trumpom, koji je odvojeno zaprijetio uvođenjem 50-postotnih tarifa zemljama koje snabdijevaju Iran oružjem, razgovarati o trgovinskom sporazumu i američkim tarifama.

Peking se također priprema za drugi kinesko-arapski samit, dok se kreće ka finalizaciji sporazuma o slobodnoj trgovini s Vijećem za saradnju u Zaljevu (GCC-a).

Kina će razmotriti sve ove faktore dok razmatra svoj sljedeći potez u ratu s Iranom, rekao je Afterman, kao i eventualne posljedice rata.

"Kina hoda po tankoj žici kada je u pitanju balansiranje svojih odnosa. Razmišlja o danu nakon rata... naporima za obnovu, obnovljenim ekonomskim aktivnostima, obnovljenim investicijama. Kina želi biti u vrlo dobroj poziciji s obje strane Zaljeva", zaključio je Afterman.