Kina ima najveću vojsku na svijetu, mada je oprema kojom raspolaže najvećim dijelom zastarjela.
Zamjenik američkog ministra odbrane John Negroponte, koji boravi u posjeti Pekingu, rekao je da želi više saznati o kineskim vojnim ulaganjima i namjerama koje stoje iza toga.
Kina kaže da njeno ulaganje u vojsku ne predstavlja prijetnju nijednoj zemlji, mada su zvaničnici na Tajvanu izrazili zabrinutost.
Kina smatra Tajvan, koji od 1949. godine pod samoupravom, za otpadničku teritoriju i odbija se obavezati na neupotrebu sile ukoliko taj otok zvanično proglasi nezavisnost.
Kineski zvaničnici su kritikovali prodaju američkih projektila Tajvanu mada je Negroponte rekao da je ovo oružje namijenjeno isključivo u odbrambene svrhe. SAD je ugovorom iz 1979. obavezan podupirati odbranu otoka, u koju svrhu im prodaje oružje.
Ovo povećanje kineskog vojnog budžeta je najveće u zadnjih pet godina, ali Kina iz godine u godinu troši sve više novaca i stvara prilično jaku i tehnološki sve razvijeniju vojsku. Prošle godine povećala je svoj vojni budžet za 14,7 posto. Možda je najveći problem taj što vojska (poznata po gaženju studenata tenkovima na trgu Tiananmen u Pekingu 1989.) zapravo nije pod baš jakom kontrolom državnih institucija.
Zbog kineskog vojnog jačanja zabrinuti su i Japan, s kojim Kina ima nerazriješene račune još iz Drugog svjetskog rata, i SAD, koji malo-pomalo počinju izjavljivati kako više nisu sigurni da su kineske namjere miroljubive.