Nova teorija
0

KGB je kriva za smrt Alberta Camusa?

Sarajevo-x.com
Foto: AFP
Foto: AFP
Poznati francuski pisac Albert Camus, koji je poginuo u saobraćajnoj nesreći 1960. godine, mogao bi biti žrtva sovjetske zavjere, sugerišu nova otkrića.

Talijanski akademik Givanni Catelli, stručnjak za istočnu Evropu, objasnio je na stranicama dnevnika Il Corriere della Sera svoju teoriju prema kojoj bi u svemu prste mogla imati sovjetska tajna služba KGB.

Eksperti skeptici

Drugi eksperti su izrazili skepticizam prema onome što tvrdi Catelli.

Prema mišljenju talijanskog stručnjaka, ključ je u dnevniku češkog pjesnika Jana Zabrane, koji je objavljen kao knjiga, ali mu nedostaje jedan dio. Upravo taj dio, smatra Catelli, odnosi se na susret Zabrane i KGB-ovog agenta.

"Čuo sam nešto vrlo čudno od muškarca koji mnogo zna i ima veoma dobro informisane izvore", napisao je Zabrana u nepročišćenoj verziji dnevnika. "Rekao mi je da je saobraćajna nesreća u kojoj je 1960. život izgubio Albert Camus djelo sovjetskih špijuna. Oni su oštetili gumu na automobilu i uredili da ona eksplodira pri određenoj brzini."

Camus je umro sa 46 godina dok je putovao klizavom cestom u autu svog izdavača Michela Gallimarda kojim su udarili u drvo.

Bondovski scenario

Catelli je uvjeren da je naređenje da se Camus ubije stiglo direktno od sovjetskog ministra vanjskih poslova Dmitrija Shepilova, kojeg je naljutio članak objavljen u francuskom magazinu 1957. godine, gdje ga je Camus prozvao kao odgovornog za odluku Moskve da u Mađarsku pošalje trupe koje će ugušiti ustanak.

Scenario u stilu filmova o Jamesu Bondu nije dovoljno uvjerljiv za francuskog filozofa Michela Onfaya, koji radi na biografiji literarnog velikana.

"Mislim da to nije vjerodostojno. KGB je imao druge načine da ukloni Alberta Camusa", izjavio je Onfray za AFP.

Teorija koju je nemoguće dokazati

On je istakao kako je Camus u vrijeme smrti u džepu imao povratnu kartu za odlazak iz svog doma u Provansi za Pariz, gdje je planirao provesti Božić, i da je u posljednji tren odlučio krenuti autom sa Gallimardom.

Dodao je da moćni auto Facel Vega nije bio dovoljno dobar u performansama na cesti.

Vojtech Ripka sa praškog Instituta za proučavanje totalitarnih režima također je skeptičan na Catellijevu verziju priče, objašnjavajući da bi u svakom slučaju bilo nemoguće sve to dokazati.