Svijet
0

Kasparov: Jedino stav Rusije o Kosovu nije vezan za finansijski interes

FENA
Bivši svjetski prvak u šahu i jedan od lidera prozapadne opozicije u Rusiji Gari Kasparov ocijenio je u govoru u Evropskom parlamentu da je pitanje Kosova jedino koje Moska ne posmatra kroz prizmu svojih finansijskih interesa.

Kasparov, jedan od najžešćih kritičara ruskog predsjednika Vladimira Putina, zatražio je od Evropskog parlamenta da zauzme oštar stav prema Moskvi, koju je optužio da zapostavlja demokratske principe radi finansijske koristi.

"Kosovo je jedino pitanje ruske vanjske politike koje nije pod diktatom finansijskih interesa", ocijenio je Kasparov, odgovarajući na pitanje njemačke poslanice Doris Pack o ruskom stavu prema kosovskom pitanju.

Sličan stav je Tanjugu u Bruxellesu prenio još jedan kritičar ruskih vlasti - Dmitri Trenjin, viši saradnik proameričkog Carnegijevog centra u Moskvi, koji je također optužio vlasti da "grade kapitalizam, ali ne i demokratiju" i da svoju vanjsku politiku zasnivaju na "dva saveznika - plinu i nafti".

On je, međutim, istakao da u pitanju Kosova Rusija zauzima "principijelan stav" i da ispravno brani "međunarodno pravo i međunarodne principe".

Kasparov i Trenjin su, međutim, prilikom posjete evropskim institucijama, ocijenili da se Evropska unija mora drugačije postaviti prema Rusiji.

"Rusija se vratila na međunarodnu scenu i ona sada vodi revizionističku politiku prema onom što je morala pretrpjeti tokom 1990-tih godina", istakao je Trenjin na predavanju u Evropskome političkom centru u Bruxellesu.

"Sistem razmišljanja u Moskvi je sljedeći: Rusija ide gore, Sjedinjene Države idu dolje, a EU neka ide ustranu", dodao je on.

Kazao je kako postoje tri opcije za djelovanje EU-a prema Rusiji. "Prva je da se sve nastavi po starom i da se od Rusije očekuje da prihvati zapadna pravila igre - ali ta opcija praktično više nije na stolu", kazao je Trenjin.

Druga opcija je "hladnoratovski pritisak", ali to, prema njegovim riječima, ne odgovara realnosti današnjih odnosa Rusije i EU-a.

On se stoga založio za treću opciju kao najrealniju, a koja predstavlja neku vrstu "bliskog angažiranja" između EU-a i Rusije, odnosne "teške ljubavi" koja bi bila zasnovana na interesima obiju strana.

"Evropska unija mora shvatiti da čak i ako se jednog dana u potpunosti demokratizira, Rusija neće ličiti na nju, već više na SAD, odnosno nikada neće pristati da dijeli svoj suverenitet kao što je slučaj u Uniji", kazao je Trenjin.

Rusija, smatra on, ne želi povratak u doba imperije, ali želi biti svjetska sila. To, prema Trenjinu, pretpostavlja tri stvari - od kojih je prva da "Rusija djeluje u svoje ime i u ime nikoga drugog".

Drugi princip je da je "ruski posao - biznis, odnosno da je novac najvažniji".

Najzad, kaže Trenjin, treći princip Rusije kao velike svjetske sile jeste da je "Rusija stvar Rusije i nikoga drugog", odnosno da ne želi strano uplitanje u svoje unutrašnje poslove.