ICTY
0

Karadžić 16. oktobra počinje s izvođenjem dokaza

FENA
Radovan Karadžić
Radovan Karadžić
Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić u utorak, 16. oktobra, počet će s izvođenjem dokaza na suđenju za genocid i druge zločine u BiH.

Dok Karadžićeva Odbrana najavljuje saslušanje najmanje 300 svjedoka i žali se na nedostatak vremena, neki stručnjaci sumnjaju da će biti predstavljeno mnogo novih dokaza, iako među najavljenim svjedocima ima onih koji se do sada nisu pojavljivali pred Haškim tribunalom.

Goran Petronijević, član tima Odbrane, u izjavi za BIRN tvrdi da će bivši predsjednik Republike Srpske (RS) “dokazati da je najveći dio navoda iz optužnice Haškog tužilaštva jedna vrsta falsifikata”.

Odbrana će, po riječima Petronijevića, prezentirati dokaze po istim segmentima kao što je to činilo i Haško tužilaštvo, što znači da će na početku biti izvođeni dokazi o zločinima u Sarajevu, zatim u općinama u BiH, te u konačnici slijedi “osporavanje navoda o uzimanju međunarodnih talaca i zločinima u Srebrenici”.

  • Prvi od svjedoka Odbrane bit će čuveni oficir iz kontingenta ukrajinskih snaga u Sarajevu Andrej Demurenko, koji je direktni očevidac i učesnik događanja na pijaci Markale. Demurenko je bio prvi čovjek koji je utvrdio da čak i ako je bila eksplozija granate, ona nije mogla doći sa srpskih položaja, otkriva Petronijević.

Nakon svjedočenja Demurenka, kako dodaje branioc, Odbrana će iznijeti nalaz tima vještaka balističara kojim će nastojati da ospori deset incidenata snajperisanja i devet granatiranja - među kojima su i navodi što se odnose na granatiranja pijace Markale 1994. i 1995. godine.

Mirko Klarin, direktor i urednik agencije SENSE, koja prati suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), ocjenjuje da na Karadžićevom spisku svjedoka planiranih za oktobar ima dosta ljudi koji se dosad nisu pojavljivali pred Tribunalom, ali se iz sažetaka izjava može vidjeti da će doći do ponavljanja nekih navoda iz prethodnih suđenja.

  • Iz sažetaka se vidi da ćemo čuti ono što smo do sada već slušali o teorijama da su bošnjačke snage granatirale građane Sarajeva, da su masakri podmetnuti, one poznate teorije zavjere. Već prvi svjedok Demurenko je ranije svjedočio na suđenju Dragomiru Miloševiću i rekao da su granate koje su pogodile Markale ispaljene s položaja Armije BiH. Međutim, u presudi nije prihvaćen njegov iskaz, a vidjet ćemo hoće li imati bolje sreće sada, ističe Klarin.

Milošević, bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a, osuđen je 2009. na 29 godina zatvora za zločine u Sarajevu.

Žalba na vrijeme za Odbranu Suđenje Karadžiću počelo je u oktobru 2009. godine. Dokazni postupak Haškog tužilaštva trajao je oko dvije godine, tokom kojih je saslušano skoro 200 svjedoka. S obzirom da je Optužba tokom izvođenja dokaza potrošila oko 300 radnih sati, Sudsko vijeće MKSJ-a je Karadžiću također dodijelilo 300 sati za dokaze Odbrane.

Karadžiću je dozvoljeno da se na ovu odluku žali Apelacionom vijeću.

Branilac Petronijević se nada da će Apelaciono vijeće prihvatiti žalbu Odbrane i ističe da je 300 sati jako malo vremena za osporavanje dokaza Optužbe.

  • U situaciji smo da 17 godina nakon rata utvrđujemo istinu, jer na dosadašnjim suđenjima Tužilaštvo je uspjelo da sudska vijeća dovede u situaciju da se na brzinu izvode suđenja, a odbrane nisu dovele u pitanje baze zločina, kao što mi činimo, tvrdi Petronijević.

S druge strane, Klarin smatra da je malo vjerovatno da će Karadžićeva žalba biti prihvaćena, te dodaje da dio razloga zbog kojih se Odbrana suočava s manjkom vremena leži u činjenici da se Karadžić brani sam.

  • Ovdje je izuzetan slučaj da se Karadžić sam brani, i tokom dokaznog postupka Optužbe on je iskoristio 70 posto vremena, dakle Optužba je potrošila nepunih 300 sati, a Karadžić za unakrsno ispitivanje više od 700 sati. Svakako da činjenica da se brani sam utiče da postupak ide sporije, jer vidimo u predmetu Ratka Mladića, koji ima branioce, da se postupak odvija vrlo efikasno, ističe Klarin.

Nekadašnjem komandantu Glavnog štaba VRS-a Ratku Mladiću također se sudi pred Haškim tribunalom za genocid i druge zločine u BiH. Sporost postupka je veliki problem i za Hatidžu Mehmedović, predsjednicu Udruženja “Majke Srebrenice”, koju vrijeđa i negiranje zločina počinjenih 1995. godine.

  • Kako nije strah optužene kada kažu da nije počinjen genocid u Srebrenici, kako ih nije sram mora bijelih nišana u Memorijalnom centru u Potočarima, kaže Mehmedović.