Kakvo je to nuklearno postrojenje u iranskom Fordowu koje bi mogle uništiti samo američke bombe

Izrael je raketirao i Fordow, gdje je još jedno postrojenje za prečišćavanje nuklearnog goriva. No, pretpostavlja se da je to postrojenje i dalje u potpunosti funkcionalno. Ove sedmice su postale učestalije glasine o tome da bi Sjedinjene Američke Države mogle dati Izraelu oružje za napad na postrojenje u Fordowu, koje je duboko pod zemljom i mnogo je teže dostupno nego ono u Natanzu.

Kakvo je to postrojenje u Fordowu

Postrojenje u Fordowu je prvobitno izgrađeno kao vojna građevina Islamske revolucionarne garde. Nalazi se 30 kilometara sjeveroistočno od Qoma, grada na sjeverozapadu Irana, te je navodno stotinama metara unutar planine.

Iran je u pismu Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), globalnom tijelu za nadzor nuklearne energije, 2009. otkrio da je ovu građevinu pretvorio u nuklearno postrojenje. To pismo su poslali nakon što su saznali da zapadne obavještajne službe već znaju da je građevina prenamijenjena u nuklearno postrojenje.

Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska su nekoliko dana poslije potvrdile da su znale za to postrojenje. Naime, obavještajnim djelovanjem su početkom 2009. saznale da Iran na toj lokaciji pokušava instalirati 3.000 centrifuga. Promjena namjene ovog postrojenja je završena do septembra 2009.

Postrojenje u Fordowu je jedino iransko postrojenje u kojem su IAEA-ovi inspektori pronašli čestice uranija prečišćene do nivoa na kojem se mogu koristiti za proizvodnju nuklearnog oružja. Taj pronalazak se dogodio tokom nenajavljene inspekcije 2023.

Iz IAEA su saopćili da je postrojenje projektovano za 2.976 rotirajućih centrifuga, što je tek dio kapaciteta od 50.000 centrifuga u Natanzu, glavnom iranskom nuklearnom postrojenju.

IAEA-ov generalni direktor Rafael Grossi je 16. juna izjavio da nikakva šteta nije pričinjena na postrojenju u Fordowu, kao ni reaktoru za tešku vodu, koji je u izgradnji.

Šta se zna o nuklearnoj energiji u Fordowu

Nakon što se saznalo za postrojenje u Fordowu, SAD i Iran su započeli svoje prve direktne pregovore u 30 godina.

"Cilj ovih pregovora je bilo postizanje dugoročnog rješenja da iranski nuklearni program bude isključivo mirnodopski", objavili su iz IAEA.

Iran je u oktobru 2009. dostavio IAEA-u dio informacija o postrojenju u Fordowu, ali je dio informacija izostavio, smatrajući da su one izvan njegove obaveze o podnošenju izvještaja Ujedinjenim nacijama.

Tadašnji direktor IAEA Yakiya Amano je 2011. izjavio da je Iran u Fordowu instalirao centrifuge u cilju proizvodnje obogaćenog uranija do 20 posto. Amano je 2012. obavijestio da se mjesečna proizvodnja obogaćenog uranija utrostručila jer su prvi put istovremeno počele raditi četiri kaskade centrifuga.

Obogaćivanje uranija je proces povećanja koncentracije izotopa uranij-235 unutar prirodnog uranija koji prirodno sadrži samo 0,7 posto uranija-235. Da bi se napravilo nuklearno oružje, nivo obogaćenja uranijem-235 mora biti 90 posto. Nakon što se obogati do tog nivoa, može se smatrati kvalitetnim oružjem.

Iran, Kina, Rusija, SAD, Francuska, Njemačka, Velika Britanija i Evropska unija su 2015. potpisale sporazum (JCPOA) kojim se ograničava iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija. Kada je ovaj sporazum potpisan, vjerovalo se da je Iran u Fordowu imao 2.700 centrifuga.

Šta je sporazum podrazumijevao

Kako su pregovori napredovali, Iran je već u januaru 2014. obustavio proizvodnju u Fordowu. Osim toga, svoje zalihe obogaćenog uranija je razrijedio na nivo od pet posto. Ovoj državi je omogućeno da nuklearni program razvija samo u mirnodopske svrhe. Nešto više od 1.000 centrifuga je ostalo u Fordowu dok je ostatak premješten u Natanz.

Glasine o tajnom razvoju nuklearnog oružja

Zabrinutost na Zapadu da se u Fordowu razvija nuklearno oružje je ostala, uprkos spomenutom sporazumu. Iran je 2016. iznad ovog postrojenja postavio ruski sistem protuzračne odbrane S-300, što ukazuje na to da je strahovao od direktnog zračnog napada na tu lokaciju.

Nakon što su se SAD odlukom predsjednika Donalda Trumpa 2018. jednostrano povukle iz JCPOA, Iran je postepeno odbacivao ograničenja utvrđena ovim sporazumom dok su Evropljani pokušavali spasiti sporazum.

IAEA je tokom nenajavljene inspekcije 2023. otkrila da je Iran u Fordowu povezao dva seta centrifuga, što mu je omogućilo obogaćivanje uranija do 60 posto čistoće, što je bilo kršenje sporazuma o zaštitnim mjerama s IAEA-om. Osim toga, pronađene su čestice uranija obogaćene 83,7 posto, što je blizu potrebnog za proizvodnju nuklearnog oružja.

Iran je sve to negirao i tvrdio da je otkrio tragove sabotaže u postrojenju.

Može li Izrael uništiti postrojenje u Fordowu

Općeprihvaćeno mišljenje je da Izrael nema sredstva kojima može uništiti ovo postrojenje iz zraka. Postoji rizična mogućnost da ga uništi, a to je da pošalje komandose koji će ući u postrojenje i postaviti eksploziv. Postrojenje u Fordowu je mnogo teža meta nego postrojenje u Natanzu jer se nalazi unutar planine.

No, SAD imaju bombu za koju se pretpostavlja da bi mogla uništiti postrojenje u Fordowu. Riječ je o prodornom raketnom sistemu teškom 13.600 kilograma. Ako bi se dovoljan broj ovih bombi ispustio iz američkog bombardera B-2, onda postoji mogućnost da ovo postrojenje bude uništeno. Za Trumpa je opcija da se ovo oružje iskoristi, piše Al Jazeera.