Kako svjetski lideri pokušavaju utjecati na izbor pape: "Trump želi Katoličku crkvu više od Grenlanda"

133 kardinala koji će birati vođu 1,4 milijarde katolika širom svijeta to čine svjesni da se rijetko kada u novije vrijeme globalna politika toliko snažno umiješala u njihovu odluku.

Pripreme za konklavu ne samo da su pokazale globalnu izdržljivost Katoličke crkve, već su i naglasile njenu ulogu kao značajnog igrača moći u trenutku kada se svijet suočava s opasnostima, a stare sigurnosti i savezi se urušavaju.

Kardinali razumiju zašto je pritisak prisutan. Lideri s nacionalističkim idejama mogli bi imati koristi od moralnog autoriteta pape iz vlastite zemlje. Zapadni lideri također žele izbjeći izbor još jednog pape koji je kritičan prema širenju NATO-a, blagonaklon prema Kini ili ne dijeli njihove stavove o etičkim pitanjima poput migracija i pobačaja.

Karizmatičan papa mogao bi usmjeriti javno mnijenje, posebno u katoličkim zemljama, ili podstaći kritiku određenih politika, kao što je to učinio papa Franjo prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Gotovo odmah nakon što je Franjo preminuo na Uskrsni ponedjeljak, počele su političke igre. To nije svijet javnih sastanaka sa službenim zapisnicima, već svijet tajnog lobiranja i prigušenih razgovora.

Francuski predsjednik Macron sastao se s četiri francuska kardinala dok je boravio u Rimu na sahrani, što su neki u Rimu protumačili kao znak njegove podrške francuskom papi.

Macronov ured negirao je da on pokušava uticati na odluku, dok je francuska ambasada u Rimu navela da predsjednik samo slijedi "francuski republikanski običaj". Bilo kakve sugestije suprotno tome nazvala je “nedostojanstvenim."

Otprilike u isto vrijeme, Trump je podržao jednog američkog kardinala koji se protivio vatikanskom sporazumu s Kinom, a čak je i sam sebe predložio za papu. S druge strane, Peking je iskoristio trenutak da imenuje dva problematična katolička biskupa bez pristanka Vatikana.

Što se tiče lidera najbližeg Vatikanu, italijanska premijerka Giorgia Meloni naredila je svojim stranačkim kolegama da šute. Ipak, mediji bliski njenoj koaliciji guraju kardinale koji dijele njene stavove i napadaju one koji im nisu po volji.

U prošlosti su strane sile često pokušavale uticati na konklave, naročito tokom Hladnog rata kada se sumnjalo da je CIA prisluškivala glasanje. Zapravo, sve do početka 20. stoljeća, Francuska, Španija i Austro-Ugarska imale su pravo veta na izbor pape.

Danas, u vremenu opadajućeg zapadnog moralnog autoriteta i utjecaja u multilateralnim institucijama, izbor pape s nijansiranijim globalnim pogledom na Kinu i Ukrajinu mogao bi biti problematičan. Papa Franjo je preraspodijelio moć imenovanjem neuobičajeno velikog broja kardinala iz globalnog juga, šaljući poruku da Crkva više ne može biti smatrana isključivo produžetkom Zapada.

"Više nego Grenland ili Panamski kanal, Trump želi Crkvu natrag — sa Zapadom", rekao je Piero Schiavazzi, profesor vatikanske geopolitike na Link univerzitetu u Rimu.

U međuvremenu, Macron, koji se suočava s političkim teškoćama kod kuće, zagovara progresivnog francuskog papu, rekao je Schiavazzi, “kao duhovnog lidera s maksimalnim autoritetom."

“On bi mogao pomoći u usmjeravanju francuskog javnog mnijenja prema umjerenoj ljevici”, dodao je.

Ali kardinali sami nisu neupućeni u politiku i njihove lične ambicije ne treba potcijeniti.

Od Franjine smrti na Uskrsni ponedjeljak svakodnevno se sastaju, držeći prikrivene kampanjske govore dok se premišljaju da li da se prilagode modernosti ili da je i dalje odbijaju.

Kao podsjetnik na navodno duhovne ciljeve konklave nakon nekoliko sedmica intenzivne politizacije, kardinali su se u nedjelju slili u baziliku Svetog Petra na misu kojoj su prisustvovali hodočasnici i turisti.

Ali onda su se, ubrzo nakon toga, ponovo bacili na posao. Razišli su se po gradu kako bi nastavili s tajnim lobiranjem — analizirajući potencijalne favorite i glasačke blokove. Uprkos javnom prizivanju Duha Svetog, kardinali nisu imuni na kakofoniju svjetske politike.

“Razgovaramo o svim onim temama o kojima i vi govorite u medijima — evangelizaciji, životu Crkve i potrebi da budemo pažljivi prema stvarnosti svijeta”, rekao je kardinal Fernando Filoni za Politico.

Drugi su, pak, djelovali iscrpljeno zbog uplitanja svakodnevice u njihovu stvarnost. Jedan kardinal na Trgu Svetog Petra u ponedjeljak je molio novinare da ga ostave na miru i puste ga da ide na večeru. Drugi je otkrio da planira pogledati film "Conclave" s Ralphom Fiennesom kao pripremu.

Favoriti su često meta online napada, posebno s američkih konzervativnih web-stranica.

Kardinal Pietro Parolin, vrhovni diplomata Svete Stolice i najdugovječniji saveznik Franje, kao i filipinski kardinal Antonio Tagle optuženi su od strane američke organizacije BishopAccountability.org za propuste u postupanju s slučajevima seksualnog zlostavljanja. Parolina su također napadali zbog zdravstvenih navoda i njegove uloge u sklapanju vatikansko-kineskog sporazuma.

Kako se klerici pripremaju za dane bez interneta, jedan je za Politico rekao da je kupio analogni sat i staromodnu budilicu.

Drugi su jednostavno željeli da se sve što prije završi. Na pitanje da li će izbor biti brz, kardinal Filoni je jednostavno rekao: “Nadam se.”