Kako su ruski sigurnosni koridori funkcionisali u Siriji

Rusija je u Siriji podržavala režim u kontinuiranim napadima na enklave pod kontrolom pobunjenika, da bi nakon toga ponudila tzv. "sigurnosne koridore" za borce i civile. Na ovaj način je omogućavala režimu da preuzme punu kontrolu nad teritorijom.

Ovako organizovane evakuacije su često bile sprečavane nasiljem, stanovništvo nije imalo povjerenja u njih, a nadzor međunarodne zajednice nije postojao.

"U Ukrajini postoje isti rizici kao u Siriji. U nekim slučajevima koridori su bili izloženi napadima u toku evakuacije te su civili ubijani i ranjavani", izjavila je Emma Beals, naučnica na Institutu za Bliski istok.

Rusija je u sirijski rat ušla 2015. godine kao saveznica režimu predsjednika Bašara al-Assada. Moskva je dogovorila i nadgledala kontroverznu evakuaciju više od 200.000 ljudi iz Damaska, Alepa i provincije Dare.

U Ukrajini je Kijev slične pokušaje označio kao čisto propagandne poteze, jer su mnoge od ruta vodile ka Rusiji ili njenoj saveznici Bjelorusiji. Obje strane su jedna drugu optužile za kršenje primirja.

Alep

Bitka za Alep između pobunjenika i sirijskog režima je počela još 2012. godine, ali je uz podršku ruskih zračnih napada 2016. režim pokrenuo konačnu ofanzivu na dijelove grada pod kontrolom pobunjenika. Prema procjenama UN-a, oko 40.000 civila i 1.500 boraca je bilo opkoljeno u istočnom Alepu.

Rusija je proglasila nekoliko "humanitarnih koridora", ali su lideri pobunjenika odbijali da ih koriste označivši ih kao "koridore smrti". U decembru 2016. Rusija i Iran su sklopili sporazum s Turskom koji je omogućio evakuaciju boraca i njihovih familija. Više od 34.000 ljudi je napustilo grad između 15. i 22. decembra 2016. godine. Evakuacija je izvršena autobusima, privatnim vozilima i vozilima hitnih službi, ali se svejedno našla pod paljbom snaga režima. Stanovnici su se žalili kako su bili izloženi dugom maltretiranju i pregledima prije nego im je dopušteno da napuste grad.

Guta

U Februaru 2018. Rusija je objavila dnevne petosatne "humanitarne pauze" i otvaranje koridora kako bi se evakuisalo stanovništvo iz Istočne Gute, jednog od predgrađa Damaska. Grad je bio pod opsadom od 2013. godine i u njemu je boravilo više od 400.000 stanovnika.

Iako su stanovnici u početku bili skeptični prema prijedlogu, pogotovo jer međunarodna zajednica nije nadgledala proces, napredak režimskih snaga je natjerao 100.000 ljudi da pređe na teritoriju pod njihovom kontrolom. Rusija je nakon toga sklopila više sporazuma s pobunjenicima te je od 22. marta do 11. aprila na druge teritorije pod kontrolom pobunjenika evakuisano više od 67.000 stanovnika Gute.

Dara

Rusija je odigrala ključnu ulogu i u julu 2018. godine u predaji pobunjeničkih uporišta na jugu provincije Dara, područja gdje je i započela pobuna protiv režima Bašara al-Asada.

Uz podršku ruske vojne moći režim je proveo žestoku ofanzivu na pobunjenike i prisilio ih na pregovore. Stanovnicima i borcima koji nisu željeli da žive pod kontrolom režima omogućen je siguran izlazak, dok je onim koji su odabrali da ostanu na svojim ognjištima ponuđena amnestija pod uslovom da predaju teško naoružanje.

Hiljade stanovnika se uputilo ka pobunjeničkim uporištima na sjeveru, dok su ruske snage pretraživale vozila. Nakon što su 2020. godine započele nove borbe u provinciji, Rusija je dogovorila novu turu iseljavanja.

"Iskustvo iz Sirije pokazuje da su humanitarni koridori daleko od sigurnih. Obje strane i režim uz podršku Rusije i pobunjenici su napadali koridore. U nekim slučajevima, pojedinci koji su ih koristili su umjesto sigurnosti kojoj su se nadali bivali uhapšeni ili nestali" izjavila je Sara Kayalli, sirijska istraživačica, za Human Rights Watch.