Kako su arapski lideri Putina "pomnožili s nulom": Morao je odgoditi važan događaj

Među njima su bili sirijski predsjednik Ahmed al-Sharaa i generalni sekretar Arapske lige Ahmed Aboul Geit, dok su drugi izostali, pa je Kremlj bio prisiljen da odgodi skup planiran za srijedu.

Samit, najavljen u aprilu i pripreman mjesecima, trebao je poslužiti kao dokaz da Rusija i dalje ima snažan uticaj na Bliskom istoku uprkos zapadnim sankcijama. No, umjesto Moskve, svjetska pažnja usmjerena je ka Egiptu, gdje je održan "mirovni samit o Gazi" – bez prisustva Rusije.

U egipatskom ljetovalištu Šarm el-Šeik, američki predsjednik Donald Trump i egipatski lider Abdel Fatah al-Sisi dočekali su brojne lidere sa Bliskog istoka i Evrope, koji su potpisali dugo očekivani mirovni sporazum o Gazi. Mnogi su se utrkivali da budu fotografisani uz Trumpa, koji je preuzeo centralnu ulogu u novom diplomatskom poglavlju za region.

Iako analitičari naglašavaju da Rusija nikada nije imala ključnu ulogu u mirovnom procesu za Gazu, njeno odsustvo u Egiptu jasno pokazuje realnost koju Kremlj ne želi priznati: dok rat u Ukrajini traje, ruski uticaj na Bliskom istoku, nekada predstavljan kao protuteža Zapadu, rapidno slabi.

"Ruska diplomatska uloga na Bliskom istoku oslabila je kao posljedica rata u Ukrajini. Kada su u pitanju važni regionalni procesi, vodeći akteri više ne gledaju prema Moskvi", izjavila je Hanna Notte, stručnjakinja za rusku vanjsku politiku iz Berlina.

Istovremeno, samit u Egiptu pokazao je promjenu fokusa regionalnih lidera, koji sada nastoje učvrstiti odnose s Trumpom, dok u Washingtonu raste frustracija zbog Putinovog odbijanja da okonča rat u Ukrajini.

Za gotovo deceniju, Bliski istok bio je glavno pozorište Putinovog povratka na svjetsku scenu. Ruska vojna intervencija u Siriji 2015. godine spasila je režim Bašara al-Asada, osigurala trajne vojne baze na Mediteranu i vratila Moskvi reputaciju sile sposobne za globalno djelovanje.

No, s početkom invazije na Ukrajinu, Rusija je bila primorana da preusmjeri vojna i diplomatska sredstva, ostavljajući Asadov režim u sve dubljoj krizi. U međuvremenu, izraelski udari oslabili su iransku vojnu i ekonomsku infrastrukturu, čime su dodatno potkopani ruski interesi u regiji.

Uprkos godinama održavanja kontakata s Palestinskom upravom i Hamasom, Moskva nije imala nikakvu ulogu u pregovorima koji su doveli do prekida vatre u Gazi.

Putinovo sve otvorenije svrstavanje uz Palestince i Iran zahladilo je odnose s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je potvrdio da je Izrael predao sistem Patriot Kijevu.

Ruski zvaničnici javno su pohvalili Trumpove napore da okonča rat u Gazi. Putin je izjavio da je odgodio samit "Rusija–Arapski svijet" kako "ne bi ometao" američku inicijativu, te dodao da bi Trumpov uspjeh bio "istinski historijski događaj".

Ipak, frustracija zbog marginalizacije sve više izbija na površinu. Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da Moskva "ne bi odbila učestvovati u bliskoistočnim mirovnim naporima ako bi bila pozvana", ali da se neće "nametati".

Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev oštro je kritikovao Trumpov dogovor, nazvavši ga "beznačajnim".

"U redu je osloboditi izraelske taoce i palestinske zatvorenike, ali to ne rješava ništa. Dok ne bude stvorena palestinska država u skladu s poznatim rezolucijama UN-a, rat će se nastaviti. Svi to znaju", poručio je Medvedev.

Ruski pad uticaja nije ograničen samo na Bliski istok. U Centralnoj Aziji i na Kavkazu, zemlje koje su nekada bile čvrsto u ruskoj orbiti, poput Kazahstana, Armenije i Azerbejdžana, sve više se udaljavaju od Moskve i traže sigurnosne alternative.

Trump je u augustu ugostio lidere Armenije i Azerbejdžana u Bijeloj kući nakon što je posredovao u njihovom mirovnom sporazumu. Dogovor je Washingtonu dao ekskluzivna prava da razvije tzv. "Trumpovu rutu međunarodnog mira i prosperiteta", koridor koji povezuje Azerbejdžan s njegovim eksklavom Nahčivanom preko teritorije Armenije.

Zanimljivo je da su i armenski premijer Nikol Pašinjan i azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev bili među učesnicima samita u Egiptu.

Kremlj je najavio da će pokušati organizirati odgođeni samit "Rusija–Arapski svijet" u novembru, ali analitičari sumnjaju da će to promijeniti stanje.

"Samit može poslužiti kao simbolična poruka da Rusija nije izolovana, ali to ne znači da se vraća kao ključni igrač u regionu", zaključila je Notte.