Kako "stoje" Trumpova obećanja: Od Gaze i Ukrajine, preko Venecuele, pa sve do Grenlanda i Kanade

Neke njegove ideje koje su nekad izgledale neostvarivo, ako ne i potpuno maštovito, danas su stvarnost. Ali postoje i stvari koje Trump nije uspio realizirati.

"Ispunio sam sva svoja obećanja i mnogo više", insistirao je Trump tokom govora ove sedmice u Detroitu.

Kako se njegova administracija približava prvoj godišnjici, ovo je pregled gdje danas stoje neka od njegovih najnevjerovatnijih obećanja:

Američki odbrambeni zvaničnici su u maju prihvatili luksuzni Boeing 747 iz Katara koji bi Trump u budućnosti trebao koristiti kao Air Force One, zanemarujući etička i pravna pitanja pa čak i ustavne zabrane podmićivanja. Letjelica se trenutno preuređuje u Teksasu kako bi zadovoljila američke sigurnosne i komunikacijske standarde, za šta će, prema procjenama ratnog zrakoplovstva, biti potrebno oko 400 miliona dolara. Vanjski stručnjaci procjenjuju da bi troškovi mogli dosegnuti i 1 milijardu dolara. Uprkos Trumpovim hvalospjevima da će posao biti gotov za šest mjeseci, završetak se vjerovatno neće desiti prije nego što napusti funkciju u januaru 2029. godine.

Nakon što je američka vojska smijenila venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura, Trump je obnovio pozive da SAD preuzme poluautonomni danski teritorij, insistirajući da će Sjedinjene Države "imati" Grenland "na ovaj ili onaj način". Predsjednik je imenovao i guvernera Jeffa Landryja, republikanca iz Louisiane, za specijalnog američkog izaslanika za Grenland, uz podsjećanje na kupovinu Louisiane 1803. godine od Francuske, kojom je udvostručena teritorija SAD-a. Danska poručuje da neće prepustiti najveće ostrvo na svijetu i upozorava da bi svaka invazija imala geopolitičke posljedice s obzirom na to da je Danska članica NATO-a.

Trump je pokušao omalovažiti svog prethodnika Joea Bidena optužujući demokratu da se previše oslanja na autopen za potpisivanje predsjedničkih pomilovanja, zakona i drugih ključnih dokumenata, iako su i Trump i drugi predsjednici koristili taj alat. U oktobru je odbor Zastupničkog doma pod kontrolom republikanaca objavio izvještaj u kojem se tvrdi da je Bidenova administracija zloupotrebljavala autopen. Trumpovo Ministarstvo pravde vodi istragu.

Predsjednik je rekao da želi ponovo otvoriti "prošireni i obnovljeni" Alcatraz, ozloglašeni zatvor u zaljevu San Francisca koji je zatvoren više od šest decenija, kako bi u njemu smještali imigracione pritvorenike. Direktor Biroa za zatvore William K. Marshall III obišao je ostrvo u julu. Njegova agencija je saopćila da inžinjeri i planeri razvijaju projektne koncepte, preliminarne budžete i logističke modele.

Trump je na društvenim mrežama govorio o produženju roka otplate klasičnih stambenih hipoteka s 30 na 50 godina, sugerišući da bi to moglo ublažiti zabrinutosti oko priuštivosti stanovanja. Ekonomisti tvrde da bi takva promjena otežala izgradnju imovinskog bogatstva kroz vlasništvo nad nekretninama. Ipak, Bijela kuća se obavezala da će gurati ovu reformu. No, zvaničnici su od tada napravili malo pomaka i Trump se umjesto toga okrenuo snižavanju kamatnih stopa na hipoteke tako što će federalna vlada kupiti 200 milijardi dolara hipotekarnih obveznica.

Trump se često poigravao idejom trećeg mandata, iako Ustav jasno kaže da niko ne može biti izabran za predsjednika "više od dva puta". U oktobru je priznao: "Rekao bih da, ako pročitate, prilično je jasno da ne smijem ponovno kandidovati. Šteta." Šefica kabineta Bijele kuće Susie Wiles također je za Vanity Fair rekla da Trump "zna da se ne može ponovo kandidovati". Ipak, Trump je ovog mjeseca razmišljao naglas: "Nije mi dozvoljeno da se kandidujem? Nisam siguran", te sugerisao da bi mogao nastati "ustavni pokret" kako bi se to omogućilo.

Iako zvuči nerealno, Trump priča o tome da bi sjevernog susjeda Amerikе pretvorio u "Veliku državu Kanadu" još od prije početka drugog mandata. Kanadski premijer Mark Carney uvjeravao je Trumpa tokom kasnije posjete Bijeloj kući da njegova zemlja "nikada neće biti na prodaju". Carney je u junu sugerisao da je Trump izgubio interes. Ipak, predsjednik je nastavio spominjati ideju, uključujući i tokom govora vojnicima u Virginiji u septembru.

Trump je u februaru sugerisao da će milijarder Elon Musk otići u Fort Knox u Kentuckiju kako bi provjerio da li su američke zlatne rezerve i dalje tamo. Predsjednik je čak razmatrao da mu se pridruži. Međutim, ništa od toga se nije desilo, a Musk je napustio administraciju.

Predsjednik je obećao poslati do 30.000 "najgorih kriminalnih stranaca" u vojni zatvor američke mornarice na Kubi, a između februara i juna tamo je bilo smješteno oko 500 migranata. No, ti su brojevi kasnije opali i povremeno padali na nulu. Smještaj migranata u Guantanamu je skuplji nego u klasičnim pritvorskim centrima, a takva praksa je izazvala i pravne izazove.

Trump je više puta sugerisao da bi SAD preuzele kontrolu nad ratom razoreni Gazom, preselile palestinsko stanovništvo i da bi američki investitori mogli taj prostor nakon rata Izraela i Hamasa pretvoriti u "rivijeru Bliskog istoka". Obnova Gaze ključno je pitanje nakon primirja koje je posredovala Trumpova administracija, no arapske zemlje su odbacile ideju da to područje postane destinacija za odmor. Trump o tome više ne govori.

Predsjednik tvrdi da bi njegovi carinski nameti mogli donijeti dovoljno prihoda da većina Amerikanaca dobije uplate od 2.000 dolara. Ali istim tim novcem obećao je i zakrpiti deficite nastale smanjenjem poreza, smanjiti državni dug, održati finansiranje ključnog programa ishrane za majke i djecu s niskim primanjima tokom prošlogodišnjeg djelomičnog gašenja vlade, pomoći farmerima i povećati izdvajanja za odbranu za 2027. godinu. SAD su prošle godine prikupile oko 289 milijardi dolara carinskih prihoda, što je daleko ispod iznosa potrebnog za isplatu čekova, čak i bez ostalih obećanih namjena. Trump je također obećavao da će smanjenje obima federalne vlade građanima donijeti povrat novca, ali ti čekovi nikada nisu stigli.

Trump često tvrdi da bi visoke uvozne carine "bile dovoljne da ukinu sav porez na dohodak", dugo sugerišući da je SAD-u bilo bolje u doba Pozlaćenog doba, kada nije postojao porez na dohodak, a federalni prihodi su se gotovo u potpunosti punili kroz carine. "Ako se vratite u 1800-te, 1887", rekao je u petak, "imali smo novca, toliko novca da nismo znali šta ćemo s njim." U posljednje vrijeme, međutim, njegova administracija češće naglašava koliko bi njegov zakon o porezima i potrošnji mogao smanjiti porezne račune za mnoge Amerikance 2026. godine.

Trump mrzi tzv. dinamički kickoff, nazivajući ga "ponižavajućom" i "neromantičnom" uvredom za "raskoš" američkog fudbala. Do novembra je sugerisao da NFL nema "pravo da to radi igri", iako je priznao: "Ne mislim da će to promijeniti."

Trump je u septembru potpisao izvršnu uredbu kojom se cilja preimenovanje Ministarstva odbrane u Ministarstvo rata. Za zakonitu promjenu biće potrebna odluka Kongresa.

Upravni odbor Kennedyjevog centra za scenske umjetnosti u Washingtonu, ispunjen Trumpovim lojalistima, u decembru je odlučio da u naziv vrhunskog kulturnog centra doda i Trumpovo ime, ovjekovječivši 35. predsjednika. Odluka je izazvala otkazivanja predstava i tužbu. Kennedy centar je imenovan zakonom i za svaku pravno validnu promjenu imena potrebna je saglasnost Kongresa.

Trump je još prije drugog mandata sugerisao da bi SAD mogle ponovo preuzeti kontrolu nad Panamskim kanalom jer Panama nije uspjela ograničiti kineski utjecaj na tu ključnu vodenu rutu. Njegova administracija je potom izvršila pritisak na Kinu da hongkonška kompanija koja upravlja lukama na oba kraja kanala proda te interese američkom konzorciju, iako je taj proces nailazio na kašnjenja. Panama je odustala od kineske Inicijative Pojas i put u Latinskoj Americi, a ministar odbrane Pete Hegseth posjetio je Panamu u aprilu i dogovorio jačanje sigurnosne saradnje.

Predsjednik je u decembru objavio da njegova dugo najavljivana "gold card" ide u prodaju. Ona nudi pravni status i eventualni put do američkog državljanstva pojedincima koji plate 1 milion dolara, te kompanijama koje izdvoje duplo toliko po radniku rođenom u inostranstvu, uz početnu taksu od 15.000 dolara za pokrivanje troškova provjera. Program je zamišljen kao zamjena za EB-5 vize, koje su nudile stalni boravak u SAD-u u zamjenu za ulaganje nešto više od 1 milion dolara u biznis koji kreira najmanje 10 stalnih radnih mjesta za američke radnike.

Nakon rušenja Istočnog krila, građevinske ekipe rade do kasno u noć, pokušavajući završiti ogromnu balsku salu prije kraja Trumpovog mandata. Predsjednik je u početku tvrdio da će struktura, koja bi trebala biti veća od same Bijele kuće, koštati 200 miliona dolara, ali sada govori o 400 miliona. Obećao je da će je platiti on lično i privatni donatori. Bijela kuća je objavila samo djelimičnu listu onih koji zapravo uplaćuju sredstva i tvrdi da su dijelovi projekta "top secret".

Nakon američke operacije u Venecueli, Trump je optužio kolumbijskog predsjednika Gustava Petra da "proizvodi kokain i prodaje ga Sjedinjenim Državama" te rekao da mu američka intervencija u toj zemlji "zvuči dobro". Nakon prijateljskog telefonskog razgovora s Petrom, međutim, Trump je sugerisao da je "situacija s drogom i drugim nesuglasicama" razriješena. Ipak, Trump i dalje tvrdi da Meksikom "upravljaju" narko karteli i kaže: "Morate nešto uraditi s Meksikom." Upozorio je Iran da će, ako ta zemlja počne "ubijati ljude kao u prošlosti" tokom nedavnog talasa masovnih antivladinih protesta, "biti jako snažno pogođena od strane Sjedinjenih Država". Broj ubijenih broji se u hiljadama, ali je do petka izgledalo da se Trump povlači od tih prijetnji.

Trump često ističe oslabljenu poziciju Kube otkako su SAD zarobile Madura, čija je zemlja bila glavni saveznik komunističkog ostrva. Tvrdio je da Kuba "preživljava samo zahvaljujući Venecueli" i da je "spremna da padne" bez američke intervencije. Ekonomski i društveni kolaps Venecuele i Madurovo svrgavanje otvorili su pitanja o budućnosti Kube. No, Trump je ujedno sugerisao da Kuba treba "napraviti dogovor, PRIJE NEGO ŠTO BUDE PREKASNO", ne pojašnjavajući šta tačno pod tim misli.

Trump kaže da želi program raketne odbrane Golden Dome — višeslojni sistem vrijedan 175 milijardi dolara koji bi prvi put postavio američko oružje u svemir — u potpunosti operativan do januara 2029. Vojni zvaničnici, međutim, smatraju da će do tada najvjerovatnije biti ostvarena tek početna sposobnost sistema. Zamislili su ga kao kombinaciju zemaljskih i svemirskih kapaciteta koji mogu otkriti i zaustaviti projektile u različitim fazama napada.

Trump je rekao da je razgovarao s Robom Manfredom prije nego što je komesar Major League Baseballa u maju ukinuo suspenziju legendarnom udaraču Cincinnati Redsa Peteu Roseu. Rose je umro 2024. godine, ali je i dalje bio pod zabranom bavljenja bejzbolom zbog klađenja na utakmice, uprkos rekordu od 4.256 udaraca u karijeri. Trump sada želi da Rose uđe u Kuću slavnih, ali o tome odlučuje Klasični bejzbol odbor Kuće slavnih, koji se vjerovatno neće sastati prije decembra 2027. godine.

Četvrti nastavak policijske buddy-komedije s Chrisom Tuckerom i Jackiejem Chanom bit će snimljen nakon što je to navodno zatražio Trump. Paramount, koji je u suvlasništvu Davida Ellisona, sina suosnivača Oraclea i Trumpovog velikog donatora Larryja Ellisona, zadužen je za distribuciju filma. Semafor je izvijestio da je Trump zamolio Ellisona da pomogne u oživljavanju franšize. Warner Bros. je objavio prva tri filma "Rush Hour", ali je odustao od četvrtog dijela nakon ranijih optužbi za seksualno zlostavljanje protiv reditelja Bretta Ratnera. Ratner je snimio i dokumentarac o prvoj dami Melaniji Trump.