Kako meksički karteli koriste dronove za šverc droge i borbu protiv neprijatelja

Kriminalne grupe ovu tehnologiju koriste za modernizaciju svojih operacija, krijumčarenje fentanila, organiziranje prelazaka migranata preko granice, nadzor teritorija te vođenje rata protiv rivalskih kartela i meksičkih vlasti.

Američki zvaničnici su u početku naveli da je zračni prostor zatvoren kako bi se zaustavio upad dronova meksičkih kartela, iako su drugi upućeni u situaciju kasnije doveli u pitanje to objašnjenje.

Steven Willoughby, zamjenik direktora programa Ministarstva domovinske sigurnosti SAD-a za borbu protiv dronova, rekao je pred Kongresom u julu da karteli gotovo svakodnevno koriste dronove za prebacivanje droge preko granice i nadzor agenata granične policije.

Prema njihovim podacima, u posljednjih šest mjeseci 2024. godine otkriveno je više od 27.000 dronova unutar 500 metara od južne granice SAD-a, uglavnom noću.

Zračni šverc droge nije novost i povezan je s historijom Ciudad Juáreza, grada preko puta El Pasa.

Devedesetih godina prošlog stoljeća narko-bos Amado Carrillo Fuentes, osnivač kartela Juárez, specijalizirao se za prevoz velikih pošiljki droge malim avionima, zbog čega je dobio nadimak "Gospodar neba". Nakon što je 1997. umro pod sumnjivim okolnostima, poslije neuspjele estetske operacije, njegova braća i sinovi nastavili su djelovati iz Ciudad Juáreza.

Petnaest godina kasnije, kada je uhapšen njegov brat Vicente, koji je prošle godine izručen iz Meksika u Sjedinjene Američke Države, procjenjivalo se da 70 posto kokaina koji ulazi u SAD prolazi preko Juáreza.

Meksiko je 2010. izdao međunarodno upozorenje na korištenje bespilotnih letjelica od strane narko-krijumčara, a od tada se ta praksa intenzivirala.

Između 2012. i 2014. američke vlasti otkrile su 150 bespilotnih letjelica koje su preletjele granicu s Meksikom. Deceniju kasnije, američka Carina i granična zaštita zabilježila je 10.000 upada samo u području doline Rio Grande na jugu Teksasa, prema podacima Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika.

S vremenom se mijenjala i struktura droga koje pristižu u SAD, pa se s teških bala marihuane prešlo na kompaktnije sintetičke droge poput metamfetamina i fentanila, koje dronovi lakše mogu nositi.

Godine 2021. meksička vlada počela je javno izvještavati o upotrebi dronova natovarenih eksplozivom u napadima na snage sigurnosti. Tada je to bila taktika Kartela Jalisco Nueva Generación (CJNG), otkrivena u državama Michoacán, Guanajuato i Jalisco.

Vojska je tada saopćila da dronovi nisu onoliko učinkoviti koliko bi kriminalci željeli, jer mogu nositi samo manje eksplozivne naprave, ponekad doslovno zalijepljene za letjelicu.

Upotreba dronova s vremenom se proširila na gotovo sve kriminalne grupe i, prema navodima meksičkih vlasti, koriste se i za napade i za izviđanje, uz mogućnost prijenosa slike u realnom vremenu.

U državama poput Michoacána koriste se i komercijalni i veći poljoprivredni dronovi promjera oko jednog metra; umjesto raspršivača, na njih se montiraju nosači za eksploziv.

Međunarodni odbor za kontrolu narkotika je 2025. izvijestio da karteli sve više koriste ovu metodu za krijumčarenje fentanila, ponekad i s improviziranim dronovima koji mogu ponijeti do 100 kilograma tereta, jer im nova satelitska tehnologija omogućava da unaprijed programiraju precizna mjesta slijetanja i tako smanje rizike pri isporuci.

Meksička vlada također koristi dronove za vlastite potrebe, i u borbi protiv kartela i za nadzor migrantskih karavana 2018. i 2019. godine. Koriste i specijaliziranu opremu za borbu protiv dronova u pojedinim saveznim državama.

Vojska takve sisteme koristi na granicama između država Sinaloa, Jalisco i Michoacán, dok Michoacán ima i vlastitu jedinicu posvećenu tom poslu.

U julu prošle godine južna savezna država Chiapas otišla je korak dalje, najavivši kupovinu flote naoružanih dronova za borbu protiv kartela Sinaloa i Jalisco, koji se bore za kontrolu južne granice Meksika.