Kako je uvedena cenzura satelitskih snimaka Bliskog istoka: Da li je cilj sakriti američke gubitke?

Šestog marta jedan istraživač, koji je zatražio da ostane anoniman, primijetio je da snimci iranske obale koje je gledao dan ranije više nisu bili dostupni.

Planet Labs, koji upravlja najvećom flotom satelita za snimanje Zemlje na svijetu, iznenada je promijenio svoju politiku. Nakon početka rata uveo je četverodnevno kašnjenje u objavljivanju satelitskih snimaka visoke rezolucije s Bliskog istoka. To je zatim promijenjeno u dvije sedmice, period koji pokriva cijeli dosadašnji tok rata, i obuhvatilo je ne samo zaljevske države nego i savezničke baze dalje u regionu te cijeli Iran. Neki klijenti, poput kompanija koje se bave poslovnim obavještavanjem, bili su ogorčeni.

Vantor, ranije poznat kao Maxar, još jedna velika kompanija za satelitsko snimanje, dugo ima politiku uskraćivanja fotografija američkih baza. Također je ograničio objavu snimaka Ukrajine nastalih nakon 2022. godine.

Planet je historijski bio otvoreniji od drugih kada je riječ o snimcima osjetljivih lokacija. Objašnjavajući promjenu svoje politike zbog rata s Iranom, kompanija je klijentima poručila da joj je cilj "uskladiti našu posvećenost transparentnosti s odgovornošću da ograničimo rizik da se naše snimke koriste za planiranje napada koji bi mogli naškoditi savezničkim i NATO snagama ili civilima".

U ranijim okršajima iranski napadi bili su pojedinačni događaji; u ovom ratu Iran ispaljuje talase projektila.

"Činjenica je da su kvalitet i količina snimaka takvi da su korisni za procjenu ratne štete i za ciljanje. Mislim da niko nije bio spreman za dugotrajan rat u kojem uobičajeno kašnjenje od 24 ili 48 sati ne bi bilo dovoljno, jer operacije traju sedmicama, a možda i mjesecima", kaže Jeffrey Lewis s Middlebury Instituta za međunarodne studije (MIIS) u Kaliforniji.

To ipak ne objašnjava zašto su ograničeni i snimci samog Irana — uz neke izuzetke, poput fotografije iranskog kompleksa Taleghan-2, za koji se sumnja da je nuklearno postrojenje koje su bombardovale SAD ili Izrael, a koju je Vantor snimio 11. marta.

Jedan insajder iz industrije kaže da je ograničenje uvedeno nakon razgovora o mogućim američkim kopnenim operacijama unutar Irana, poput potencijalne racije s ciljem zapljene iranskog visoko obogaćenog uranija. Međutim, istraživači kažu da je time otežano praćenje iranskih nuklearnih lokacija, poput reaktora u Bushehru, koje više nisu predmet inspekcija uživo Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), nuklearnog nadzornog tijela Ujedinjenih naroda.

Planet je naveo da je odluku donio "nezavisno", na osnovu konsultacija s obavještajnim stručnjacima i ratnim veteranima, između ostalih. Ipak, administracija Donalda Trumpa privatno je vršila pritisak na satelitske kompanije, dijelom preko Nacionalne kancelarije za izviđanje (NRO), koja razvija špijunske satelite.

U najmanje jednom slučaju prošle godine zatraženo je da analitičar ukloni satelitske snimke koji pokazuju američka vojna kretanja povezana s Iranom. Neki sumnjaju da cilj ovog puta nije samo operativna sigurnost nego i suzbijanje snimaka koji otkrivaju američke i savezničke gubitke. Fotografije objavljene u prvim danima rata pokazivale su precizne iranske napade na američke radare, vojne baze i rafinerije nafte. Napadi na rafinerije doveli su u pitanje tvrdnje arapskih zemalja da su obustave proizvodnje bile dobrovoljne.

Ovo nije prvi put da vlade nastoje kontrolisati satelitske snimke. Sjedinjene Američke Države dugo su zabranjivale kompanijama objavljivanje snimaka visoke rezolucije Izraela, pravilo koje je napušteno 2020. godine, kada su tehnološki napreci u drugim zemljama učinili takvu zabranu besmislenom. Planet je i sam odgodio objavu snimaka iz Gaze 2023. godine.

U maju prošle godine Evropska unija je odgodila i "degradirala" kvalitet snimaka koje su njeni sateliti Sentinel-2 napravili iznad Crvenog mora. U tom periodu SAD i neke evropske zemlje borile su se protiv Huta, pobunjeničke grupe iz Jemena koja je napadala brodove.

To je podsjetnik da američke satelitske kompanije nisu jedine na tržištu. Kineske kompanije poput Jilin-1 i Siwei sve su aktivnije. Airbus, evropska kompanija u kojoj francuska i njemačka vlada imaju velike udjele, upravlja vlastitim satelitima za posmatranje Zemlje. Kompanija također ima određena ograničenja, ali je objavljivala snimke američkih baza u Zaljevu još 9. marta.

Problem je u tome što istraživačima treba stalan tok satelita iznad mjesta koja prate.

"Trenutno. Naš problem je ritam i učestalost ponovnog prelijetanja, a ne kvalitet", kaže Sam Lair, također iz MIIS-a.

Ako se stvarne slike odgađaju ili blokiraju, lažne bi mogle popuniti prazninu. Posljednjih dana Tehran Times, iranske novine, objavio je sliku za koju tvrdi da prikazuje razbijeni radom (kupolu koja štiti radar) u američkoj bazi u Bahreinu. Slika je generisana pomoću umjetne inteligencije.

Pažljivo praćenje ponašanja SAD-a i Izraela u ratu također će postati teže. Kada su američki projektili Tomahawk pogodili školu za djevojčice u Minabu u Iranu 28. februara, prvog dana rata, analiza satelitskih snimaka koje je objavio Planet, zajedno s videosnimcima, bila je ključna da novinari i drugi utvrde koje su tačno zgrade pogođene i kakva je municija možda korištena. Takve istrage sada će biti mnogo teže.