Kako Izrael planira kontrolisati humanitarnu pomoć za Gazu: Koristit će i američke kompanije

Očekivalo se da će detalji biti finalizirani na sastanku izraelskog sigurnosnog kabineta u nedjelju navečer. Izraelski mediji su u ponedjeljak rano ujutro po jerusalimskom vremenu izvijestili da je plan usvojen, iako vlada nije dala službenu objavu.

Također se izvještava da je kabinet postigao dogovor o prijedlogu za proširenje vojnih operacija u Gazi.

Izraelski zvaničnici rekli su za Washington Post tokom vikenda da plan pomoći ima podršku izraelske vlade i sigurnosnog establišmenta, te se očekuje da će biti pokrenut prije kraja mjeseca, možda već tokom posjete predsjednika SAD-a Donalda Trumpa regionu sredinom maja.

Trump, koji je obećao da će brzo okončati krizu u Gazi, je "sve više frustriran" zbog dugotrajnog rata i njegovog negativnog uticaja na njegove šire ciljeve u regionu.

Izraelski plan su odlučno odbacile Ujedinjene nacije i desetine međunarodnih humanitarnih organizacija, koje tvrde da je u suprotnosti s humanitarnim principima, logistički neizvodiv i da bi mogao ugroziti palestinske civile i osoblje.

U nedjelju je Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) izdao saopćenje u kojem formalno odbacuje plan.

U pitanju su životi oko dva miliona Palestinaca u Gazi, koji bi mogli ostati bez hrane u narednim sedmicama uslijed eskalirajućih izraelskih vojnih napada.

Izraelski vojni zvaničnici predstavili su ultimativni prijedlog visokim predstavnicima UN-a i međunarodnih humanitarnih organizacija u Tel Avivu u petak, u onome što se činilo kao posljednji pokušaj da se organizacije pridobiju.

Izrael bi dozvolio ulazak otprilike 60 kamiona s osnovnim humanitarnim zalihama hrane i kućnih potrepština u Gazu svakog dana — što je desetina količine dozvoljene tokom dvomjesečnog primirja koje je okončano u martu. Kamione bi pregledao IDF na prelazu Kerem Šalom iz Izraela u južnu Gazu.

Jednom kad uđu u enklavu, kamioni bi se kretali prema distributivnim centrima u južnoj Gazi koje bi odredio Izrael, pod zaštitom američkih sigurnosnih kompanija. One bi također osiguravali sigurnost u i oko centara; svu direktnu distribuciju i kontakt s Palestincima obavljali bi humanitarni radnici iz nevladinih organizacija.

Plan bi u početku ograničio distribuciju na do šest centara koji bi služili gusto naseljenoj enklavi, koja je uglavnom sravnjena izraelskim bombardovanjem tokom više od 18 mjeseci rata. Ako model bude uspješan, mogao bi se proširiti na sjevernu i centralnu Gazu, prema jednoj osobi upoznatoj s izraelskim planovima.

Svaki centar bi služio 5.000 do 6.000 domaćinstava. Predstavnici tih domaćinstava bi svake dvije sedmice preuzimali paket od 20 kilograma s hranom i higijenskim potrepštinama, prema jednom međunarodnom humanitarnom radniku. Drugi izvor je naveo da bi se pomoć preuzimala sedmično.

Tehnologija prepoznavanja lica koristila bi se za identifikaciju posjetilaca centara.

"Izradili smo cijeli operativni plan kako da isporučimo potrebnu pomoć — tačno onoliko koliko je potrebno i ni gram više — direktno u ruke ljudi u Gazi i da osiguramo da Hamas to ne dobije", rekao je bivši izraelski vojni zvaničnik koji je učestvovao u početnom planiranju.

Nije jasno kako su izraelski zvaničnici izračunali tu "tačnu količinu", ali humanitarne organizacije tvrde da je to znatno manje od onoga što je potrebno za preživljavanje oko dva miliona Palestinaca u Gazi.

"To je šala. 60 kamiona dnevno je samo taktika Izraela da umiri međunarodni pritisak, a ne stvarni pokušaj da se riješi humanitarna kriza", rekao je šef jedne međunarodne humanitarne nevladine organizacije koja djeluje u Gazi.

Nekoliko osoba upozorilo je da će razlika između dostupnih zaliha i stvarnih potreba dovesti do nasilja oko centara.

Organizacije za ljudska prava i vlade širom svijeta, uključujući i neke od najbližih evropskih saveznika Izraela, tvrde da Izrael, kao okupatorska sila, ima obavezu prema međunarodnom pravu da omogući nesmetan protok pomoći u Gazu.

Izraelski zvaničnici tvrde da su zalihe preostale iz primirja do sada bile dovoljne da održe civilno stanovništvo, te da međunarodno pravo ne zahtijeva od njih da pružaju pomoć ako to pomaže neprijatelju.

Neki članovi Netanyahuove vlade otvoreno su pozivali na izgladnjivanje stanovništva Gaze.

"Izglađivanje Gaze, to je naša obaveza“, rekao je krajem prošlog mjeseca Moshe Saada, zastupnik iz Netanyahuove stranke Likud.

Izraelski vojni lideri predstavili su ranu verziju plana humanitarnim organizacijama krajem februara i početkom marta.

Međutim, napredak je zastao tokom posljednja dva mjeseca jer su UN i drugi uložili prigovore, a i sam izraelski sigurnosni kabinet raspravljao je o ulozi IDF-a.

Članovi krajnje desnice Netanyahuove vlade tvrde da pomoć Palestincima treba direktno uručivati IDF.

"Njihov osnovni cilj je okupacija cijele Gaze kako bi se uspostavila civilna administracija ili vojni režim u Gazi", rekao je Michael Milshtein, bivši savjetnik za palestinska pitanja u vojsci, a distribucija humanitarne pomoći bila bi prvi korak u tom pravcu.