Kako bi Trumpova "Zlatna kupola" mogla dovesti do utrke u svemirskom naoružanju među svjetskim silama
Najava Zlatne kupole, ogromne mreže satelita i oružja u Zemljinoj orbiti čija cijena bi mogla dosegnuti 175 milijardi dolara, mogla bi naglo ubrzati militarizaciju svemira, trend koji je u porastu posljednjih deset godina, prema riječima analitičara za svemir.
Iako su SAD, Rusija i Kina, kao najveće svemirske sile, od 1960-ih stavljale vojne i obavještajne resurse u orbitu, to su uglavnom činile tajno.
Pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom, zvaničnici Američkih svemirskih snaga sve su češće upozoravali na potrebu za jačim ofanzivnim kapacitetima u svemiru, zbog prijetnji iz Kine i Rusije.
Trumpova najava Zlatne kupole označava jasan zaokret u strategiji, s naglaskom na ambiciozan prodor u svemir putem skupih, neprovjerenih tehnologija koje bi mogle donijeti velike prihode američkim odbrambenim firmama, piše Reuters.
Koncept uključuje rakete u svemiru koje bi bile lansirane s orbitalnih satelita kako bi presrele konvencionalne i nuklearne projektile lansirane sa Zemlje.
"Mislim da ovo otvara Pandorinu kutiju. Nismo zaista razmotrili dugoročne posljedice ovakvih poteza", rekla je Victoria Samson, direktorica za sigurnost i stabilnost u svemiru u think tanku Secure World Foundation iz Washingtona, govoreći o postavljanju raketa u svemiru.
Samson i drugi stručnjaci upozoravaju da bi Zlatna kupola mogla potaknuti druge države da razviju slične sisteme u svemiru ili sofisticiranije oružje koje bi moglo zaobići američki štit, što bi dodatno raspirilo svemirsku trku u naoružanju.
Rusija i Kina reagovale su različito na Trumpovu najavu
Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova rekao je da su "ozbiljno zabrinuti" zbog ovog projekta i pozvao Washington da odustane od njegovog razvoja, navodeći da nosi "snažne ofanzivne implikacije" i povećava rizike od militarizacije svemira i trke u naoružanju.
Glasnogovornik Kremlja izjavio je da bi Zlatna kupola mogla natjerati Moskvu i Washington da u dogledno vrijeme otvore pregovore o kontroli nuklearnog naoružanja.
Primarno usmjerena na odbranu od rastućeg arsenala konvencionalnih i nuklearnih projektila koje razvijaju američki protivnici, Rusija, Kina te manje države poput Sjeverne Koreje i Irana, Zlatna kupola predstavlja oživljavanje hladnoratovskog projekta bivšeg američkog predsjednika Ronalda Reagana, poznatog kao Inicijativa strateške odbrane (SDI), ili "Star Wars", kako je popularno nazvan.
SDI je predviđala postavljanje konstelacije raketa i snažnih lasera u niskoj Zemljinoj orbiti kako bi presreli balističke nuklearne projektile u ranoj fazi nakon lansiranja ili tokom njihove putanje kroz svemir.
Ipak, ta ideja nikada nije zaživjela zbog tehnoloških prepreka, visokih troškova i bojazni da bi kršila tada važeći sporazum o protivraketnoj odbrani – koji je u međuvremenu napušten.
Ideja Zlatne kupole ima snažne saveznike u zajednici odbrambenih firmi i brzo rastućem tehnološkom sektoru odbrane, od kojih su mnogi već spremni za Trumpov potez ka svemirskom naoružanju.
"Znali smo da će ovaj dan vjerovatno doći. Spremni smo," rekao je finansijski direktor kompanije L3Harris, Ken Bedingfield, u intervjuu za Reuters prošlog mjeseca.
L3Harris ima prednost jer već gradi mrežu senzora koja će biti temelj Zlatne kupole.
Trumpov saveznik Elon Musk i njegova kompanija SpaceX, zajedno sa softverskom firmom Palantir i proizvođačem dronova Anduril, vodeći su kandidati za izradu ključnih komponenti sistema, izvijestio je Reuters prošlog mjeseca.
Očekuje se da će mnogi rani sistemi doći iz postojećih proizvodnih linija. Na konferenciji za medije u Bijeloj kući s Trumpom u utorak spomenute su firme L3Harris, Lockheed Martin i RTX Corp kao potencijalni izvođači ovog masivnog projekta.
Ipak, finansiranje Zlatne kupole ostaje neizvjesno. Republikanski zakonodavci predložili su početnu investiciju od 25 milijardi dolara kao dio šireg odbrambenog paketa od 150 milijardi dolara, ali je to finansiranje vezano za sporni zakon o usklađivanju budžeta koji nailazi na ozbiljne prepreke u Kongresu.