Kabul bi mogao potpuno ostati bez pitke vode do 2030. godine, polovina izvora je već presušila

Razlog je upravo brza urbanizacija i klimatske promjene, stoji u izvještaju nevladine organizacije Mercy Corps.
U međuvremenu, gotovo polovina gradskih primarnih izvora pitke vode za stanovnike Kabula je presušila. Ukoliko se ovi trendovi nastave, svi kabulski vodonosnici će presušiti već 2030. godine, što predstavlja egzistencijalnu prijetnju za sedam miliona stanovnika grada.
"Treba uložiti predan napor da se ovo bolje dokumentira i da se skrene međunarodna pažnja na potrebu rješavanja krize. Nedostatak vode znači da ljudi napuštaju svoje zajednice, tako da će, ako međunarodna zajednica ne riješi potrebe za vodom u Afganistanu, to samo rezultirati većim migracijama i većim poteškoćama za afganistanski narod", rekao je direktor Mercy Corpsa za Afganistan, Dayne Curry.
Izvještaj također ističe kontaminaciju vode kao još jedan široko rasprostranjen izazov. Do 80 posto podzemnih voda u Kabulu smatra se nesigurnim, s visokim nivoom kanalizacije, saliniteta i arsena.
Pristup vodi postao je svakodnevna bitka za ljude u Kabulu. Neka domaćinstva troše do 30 posto svojih prihoda na vodu, a više od dvije trećine ima dugove vezane za vodu, prenosi The Guardian.
"Afganistan se suočava s mnogim problemima, ali ova nestašica vode je jedna od najtežih. Svako domaćinstvo se suočava s poteškoćama, posebno ona s niskim prihodima. Odgovarajuća, kvalitetna bunarska voda jednostavno ne postoji", rekla je Nazifa, učiteljica koja živi u naselju Khair Khana u Kabulu.
Neke privatne kompanije kapitaliziraju krizu aktivnim kopanjem novih bunara i vađenjem velikih količina javnih podzemnih voda, a zatim ih prodaju stanovnicima grada po napuhanim cijenama.
"Nekada smo plaćali 500 afganija (oko sedam dolara) svakih 10 dana da bismo napunili naše kanistere iz cisterni s vodom. Sada nas ista ta količina vode košta 1.000 afganija. Situacija se pogoršava u posljednje dvije sedmice. Bojimo se da će postati još skuplje", rekla je Nazifa.
Početkom 2025. godine, UN-ov ured za koordinaciju humanitarnih poslova objavio je da su njegovi partneri primili samo 8,4 miliona dolara od 264 miliona dolara potrebnih za provedbu planiranih programa vodoopskrbe i sanitacije u Afganistanu. Dodatnih 3 milijarde dolara međunarodnih sredstava za vodu i sanitaciju zamrznuto je od povratka talibana na vlast u augustu 2021. godine. Nedavni potez SAD-a da smanje više od 80 posto svog finansiranja USAID-a pogoršao je krizu.
Cjevovod rijeke Panjshir je jedan od projekata koji bi, ako bude završen, mogao ublažiti prekomjerno oslanjanje grada na podzemne vode i opskrbiti dva miliona stanovnika pitkom vodom.