Analitičar iz Splita
252

Jurica Botić: Sirija je za Moskvu sudbinsko pitanje, ali nije prijetnja globalnoj sigurnosti

Piše: R. D.
Jurica Botić (Foto: R. D./Klix.ba)
Jurica Botić (Foto: R. D./Klix.ba)
Jutrošnji zračni napadi zapadnih saveznika na Siriju glavna su tema svih svjetskih medija. Dok mnogi strahuju da smo na pragu svjetskog rata, analitičar Jurica Botić smatra da nova sirijska kriza neće ugroziti globalnu sigurnost.

Dr. sc. Jurica Botić, stručnjak za geopolitiku iz Hrvatske, kaže nam kako su izjave svjetskih lidera, posebno onih zapadnih, proteklih dana upućivale su na sasvim siguran napad na snage sirijske vlasti, pa stoga jutrošnja vijest nipošto nije iznenađenje.

"Naime, geostrateški značaj Sirije je neupitan, budući da predstavlja prostor, možemo slobodno reći, tradicionalnog sjecišta geopolitičkih silnica. Podsjetimo, Sirija je danas jedini dio mediteranske obale koji predstavlja otvorenu opoziciju geopolitičkom Zapadu, dok istovremeno osigurava zadržavanje prisustva Rusije na istočnom Mediteranu. Stoga je neočekivana izdržljivost sirijskih vlasti i kapaciteti ponovnog preuzimanja kontrole nad izgubljenim područjima uz snažnu rusku podršku iziskivala reakciju geopolitičkog Zapada, posebno SAD-a koji u silasku Bašara al-Asada s vlasti vidi mogućnost geopolitičke preorijentacije Sirije", smatra Botić.

Botić kaže i kako s druge strane, za Rusiju eliminacija Al-Asada predstavlja umanjenje njenih regionalnih liderskih kapaciteta i zadržavanje unutar kopnenog euroazijskog prostranstva, pa je stoga sirijska kriza za Moskvu gotovo sudbinsko pitanje.

"Sve navedeno neodoljivo podsjeća na već poznati hladnoratovski containment strategy model, pa nije iznenađujuće što neki autori aktuelnu krizu opisuju kao povratak hladnog rata. Međutim, nisam mišljenja da ova kriza može izazvati izravnu prijetnju globalnoj sigurnosti, budući da smo u prošlosti imali mnoge slične krize koje, nasreću, nisu rezultirale izbijanjem sukoba globalnog značaja. Prema tome, Moskva će sigurno i dalje pružati snažnu podršku Damasku svim raspoloživim sredstvima, ali isključivo unutar Sirije i kroz institucije UN-a, ali nipošto kroz direktnu konfrontaciju sa Zapadom", kaže Botić.

Važno je u svemu ovome vidjeti i stajališta iz Ankare i Teherana.

"Jutrošnji disonantni tonovi i komentari iz Ankare i Teherena na račun američke intervencije i to nedugo nakon harmoničnog susreta lidera ovih zemalja s ruskim predsjednikom Putinom, ukazuju ne samo na ozbiljno mimoilaženje u stavovima regionalnih lidera o sirijskom pitanju, već i na mogućnost u najmanju ruku političke destabilizacije šireg regionalnog intenziteta, posebno kada su u pitanju refleksije zapadne intervencije na status kurdske zajednice u nizu zemalja u regiji, kao i na sistem neke buduće poslijeratne vlasti u Siriji", zaključuje Botić.