Prema privremenim službenim rezultatima objavljenim u utorak ujutro Prodijeva Unija će zadržati vlast u Rimu, Torinu i Napulju, dok će Berlusconi zadržati vlast u svojoj "tvrđavi" Milanu - gradu u kojem bivši premijer, multimilijarder i jedan od najbogatijih ljudi svijeta vodi svoje najveće poslove.
Dobre vijesti za Berlusconija dolaze i sa Sicilije gdje će, po svemu sudeći, ostati na vlasti sadašnji predsjednik toga regiona Salvatore Cuffaro, čovjek kome se sudi zbog veza s mafijom.
Sam Berlusconi je također iz istih razloga već dugi niz godina na meti talijanske pravde, ali je dosad uvijek uspijevao da joj umakne, između ostalog zahvaljujući zakonima koje je "njegov" parlament donosio po njegovoj mjeri.
Berlusconi je pet godina bio premijer (2001-2006) - najduže od svih poslijeratnih šefova vlade u politički odavno nestabilnoj Italiji.
[SLIKA]1[/SLIKA] Silvio Berlusconi
Ovo je, za kratko vrijeme, druga pobjeda Prodijeve Unije (čini je šarolika koalicija - od autentičnih komunista do ljevičarskih katolika) nad Berlusconijevom "Kućom slobode" nakon pobjede na općim parlamentarnim izborima održanim 9. i 10. aprila.
Prema ocjeni analitičara, lokalni izbori su bili svojevrstan ispit povjerenja tek izabranoj vladi premijera Prodija - ispit koji je vrlo uspješno položen.
"Berlusconi se nadao osveti, ali je umjesto toga još jednom morao okusiti gorčinu poraza", prokomentirao je u utorak ishod lokalnih izbora Massimo d'Alema, vicepremijer i ministar vanjskih poslova u Prodijevoj vladi.
Ishod lokalnih izbora praktično znači da je Prodi dobio "zeleno svjetlo" građana za provođenje u djelo svoga političkog i ekonomskog programa, čiji cilj je izvući Italiju iz teške ekonomske krize.
Italija, četvrta po snazi privreda Evrope, imala je u 2005. godini privredni rast na nuli, a za ovu godinu joj stručnjaci predviđaju samo 1,2 posto, prenosi Tanjug.
Prodi namjerava da budžetski deficit Italije - trenutno 3,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) - svede u granice dozvoljene Paktom za stabilnost Evropske unije (do najviše tri posto) i smanji javni dug nacije koji je, sa 106,4 posto BDP-a treći po veličini u svijetu - daleko iznad granice dozvoljene Paktom za stabilnost (do najviše 60 posto BDP-a).
Prodi, koji je dugo godina bio profesor ekonomije na Univerzitetu u Bolonji, namjerava parlamentu predložiti i mjere ekonomske politike čiji je cilj ostvarenje dvaju naizgled proturječnih ciljeva - učvršćenja sada prilično "klimavog" položaja zaposlenih u firmama i smanjenja stope nezaposlenosti koja trenutno iznosi 11,5 posto radno sposobnog stanovništva.
