Još jedan zastrašujući izvještaj iz Gaze: Šire se bolesti otporne na antibiotike
Medicinske potrepštine su očajnički oskudne, a desetine hiljada ljudi ranjeni su u 22-mjesečnom ratu, dok su mnogi drugi oslabljeni pothranjenošću, pa će visoke razine bakterija otpornih na lijekove značiti duže i ozbiljnije bolesti, brži prijenos zaraznih bolesti i više smrtnih slučajeva, rekli su stručnjaci.
Nalazi objavljeni u utorak, u recenziranom istraživačkom komentaru u časopisu Lancet Infectious Diseases, prvi su od početka sukoba u oktobru 2023. godine koji sugerišu prevalenciju bakterija otpornih na više lijekova u Gazi.
"To će značiti duže i ozbiljnije bolesti i visok rizik prijenosa na druge. To znači povećani rizik od smrti od doista uobičajenih infekcija. To znači više amputacija. To je strašna slika", rekla je Krystel Moussally, savjetnica za epidemiologiju Doktora bez granica i koautorica studija o bakterijama otpornim na lijekove u Gazi i drugim konfliktnim zonama na Bliskom istoku, koja nije bila uključena u istraživanje.
Studija se temelji na više od 1300 uzoraka iz bolnice al-Ahli, gdje se nalazi jedan od rijetkih mikrobioloških laboratorija koji još uvijek funkcionira u Gazi. Dvije trećine uzoraka, uzetih od pacijenata tokom 10 mjeseci prošle godine, pokazale su prisutnost bakterija otpornih na više lijekova.
Bilal Irfan, jedan od autora studije, opisao je rezultate kao "posebno alarmantne".
"Ne znamo čak ni prave razmjere zbog uništenja gotovo svih laboratorija i ubistva mnogih medicinskih djelatnika, stoga je izuzetno važno dobiti i mali uvid u ono što se događa u Gazi", rekao je Irfan, bioetičar koji provodi istraživanja u bolnici Brigham and Women’s na Harvardu i Univerzitetu Michigan.
Gaza desetljećima pati od visokih razina bakterija otpornih na više lijekova kao posljedice ponovljenih sukoba i izraelske blokade od 2007. godine, kada je Hamas preuzeo kontrolu.
Ali trenutni kontekst je bio bez presedana, rekli su stručnjaci. Ne samo da je zdravstveni sistem u Gazi desetkovan, već su uništeni i sanitarni sistemi odlaganje smeća i krutog otpada gotovo je zaustavljeno, a glad je raširena među 2,3 miliona stanovnika, što mnoge čini ranjivijima na infekcije.
U utorak je Svjetska zdravstvena organizacija izjavila da bi Izrael trebao dopustiti da se zalihe medicinske opreme nose s "katastrofalnom" zdravstvenom situacijom u Gazi.
"Želimo se opskrbiti, a svi čujemo da je dopušteno unošenje više humanitarne pomoći – pa, to se još ne događa ili se događa presporim tempom", rekao je Rik Peeperkorn, predstavnik WHO-a na palestinskim teritorijima.
Govoreći iz Jeruzalema, Peeperkorn je rekao da je Gazi ponestalo više od polovice lijekova te da je WHO uspio unijeti manje zaliha nego što je želio "zbog komplikovanih postupaka" i proizvoda kojima je "još uvijek odbijen" ulaz – tema stalnih pregovora s izraelskim vlastima.
Peeperkorn je rekao da samo 50% bolnica i 38% centara primarne zdravstvene zaštite funkcionira, i to samo djelomično. Popunjenost kreveta dosegla je 240% kapaciteta u bolnici Al-Shifa i 300% u bolnici Al-Ahli, obje u sjevernoj Gazi.
"Opća zdravstvena situacija i dalje je katastrofalna. Glad i pothranjenost i dalje haraju Gazom", kazao je.
Tri četvrtine uzoraka koje su proučavali Irfan i drugi autori nove studije uzeti su od žrtava koje su pretrpjele traumatske rane nanesene izraelskim zračnim napadima ili sličnim napadima.
U časopisu Lancet, autori su rekli da će prijetnja od bakterija otpornih na lijekove eskalirati osim ako se ne prekine izraelska ofenziva i "namjerno ciljanje bolnica, laboratorija i postrojenja za desalinizaciju vode".
Moussally je rekao da je problem pogoršan masovnom kontaminacijom izvora vode i "nedostatkom odgovarajućih programa imunizacije" tokom rata.