Jevreji u SAD-u se žale: Američko-izraelski rat s Iranom donio je porast napada na nas

Prošle sedmice uslijedila je jedinstvena osuda napada muškarca koji je svojim pick-upom uletio u sinagogu u području Detroita, gdje je više od stotinu djece pohađalo program u vrtiću. Vozač, koji je izgubio članove porodice tokom izraelskog zračnog napada u Libanu, razmijenio je vatru s zaštitarom prije nego što je, prema navodima FBI-ja, izvršio samoubistvo.

"Držati američke jevreje, a kamoli djecu u vrtiću, odgovornim za postupke strane vlade opasan je dvostruki standard koji danas ne primjenjujemo ni na jednu drugu grupu", rekao je rabin Rick Jacobs, predsjednik Unije za reformni judaizam. "Možete biti duboko kritični prema politikama države Izrael i istovremeno prepoznati da ciljanje sinagoga ili bilo kojih jevrejskih institucija nasiljem nije politički protest; to je antisemitizam, jasno i jednostavno."

Jevrejski autor i komentator Peter Beinart također je osudio napad, ponovivši istovremeno oštru kritiku izraelske politike u Gazi, na Zapadnoj obali i drugdje.

"Bez obzira šta Izrael radi, bez obzira koliko to bilo nemoralno, brutalno ili užasavajuće, to ne opravdava napad na sinagogu niti bilo kakav napad na američke jevreje", rekao je ove sedmice u svom podcastu. "Amerikanci nisu odgovorni za postupke stranih vlada ili stranih organizacija samo zato što dijele istu religiju, etničko nacionalno porijeklo ili rasu."

Beinart je, međutim, dodao da bi sinagoge u SAD-u koje ističu natpise "Stojimo uz Izrael" trebale da ih uklone "jer ti natpisi čine vjernike manje sigurnim i zato što su nemoralni".

Amy Spitalnick, direktorica Jevrejskog vijeća za javne poslove, koja ima brojne nesuglasice s izraelskom vladom oko politike, kaže da ipak ne bi tražila uklanjanje natpisa "Stojimo uz Izrael".

"Živimo u zemlji u kojoj ljudi imaju pravo na svoja uvjerenja", rekla je. "Niko ne bi smio rizikovati nasilje zato što ih izražava."

Važno je, kaže Spitalnick, da jevreji priznaju da su ova međusobno povezana pitanja vrlo nijansirana.

"Duboko vjerujem u potrebu za jevrejskom domovinom", rekla je. "A istovremeno imam fundamentalne nesuglasice s ovom vladom, s humanitarnom krizom koju je stvorila u Gazi."

Novinarka Beth Kissileff, čiji je muž preživio napad na sinagogu u Pittsburghu 2018. godine u kojem je ubijeno 11 ljudi, slaže se da su pitanja složena.

"S jedne strane osjećam da su sudbine jevreja širom svijeta povezane", kazala je. "S druge strane, ne mislim da je pošteno da jevreji širom svijeta budu svojevrsni zastupnici za postupke vlade Izraela."

Navela je da se ona i mnogi drugi oštro ne slažu s različitim potezima aktuelne izraelske vlade. Zamjera joj neuspjeh da obuzda izraelske doseljenike koji napadaju Palestince na Zapadnoj obali i politiku koja favorizira ortodoksne u odnosu na neortodoksne oblike judaizma.

Ali, kaže, neprihvatljivo je žrtvenim jarcima praviti jevreje zbog Izraela.

"Nečuveno je iskaljivati bilo šta na bilo kome", rekla je. "Nečuveno je da su iranske školarce ubili", dodala je. "Zgrožena sam kad god je oduzet nečiji nedužni život."

Čak i tako, Kissileff kaže da će antisemiti pronaći bilo koji izgovor, bilo Izrael ili nešto drugo, da napadnu jevreje.

Njen suprug Jonathan Perlman je rabin u New Light Congregation. To je bila jedna od tri pittsburške kongregacije koje su izgubile članove u napadu na sinagogu 2018. godine, najsmrtonosnijem antisemitskom masakru u historiji SAD-a. Napadač, koji je sada na saveznom smrtnoj kazni, tvrdio je da ga je razbjesnila jevrejska podrška naseljavanju izbjeglica.

U Sinai Templeu u Los Angelesu, Nicole Guzik službuje kao starija rabinka zajedno sa suprugom Erezom Shermanom. Iako se trude da s oltara ne ulaze u politiku, organizirali su događaje na kojima vjernici mogu čuti različita mišljenja.

Poput mnogih rabina širom SAD-a, i oni su zgroženi visokim troškovima sigurnosti za svoju konzervativnu sinagogu – više od milion dolara godišnje. Talas kritika na račun Izraela i antizraelskih protesta, koji je pokrenut ratom u Gazi nakon smrtonosnog napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, povremeno je prerastao u nasilje, što je navelo sinagoge i jevrejske institucije da dodatno pojačaju mjere sigurnosti.

"Ali mi ćemo živjeti kao jevreji što je moguće ponosnije", rekla je Guzik. "Nema razloga da jevreji ne mogu izražavati svoju ljubav prema domovini... Ljubav prema Izraelu je sastavni dio jevrejske vjere."

Motti Seligson, direktor za odnose s javnošću u Chabad-Lubavitchu, ortodoksnom jevrejskom pokretu, također žali zbog potrebe za tako strogim sigurnosnim mjerama. Ali pozdravlja drugi trend – mnogi jevreji, kaže, nakon napada Hamasa jačaju vezu s vjerom i drugim jevrejima širom svijeta.

"Od 7. oktobra svjedočimo neviđenom broju ljudi koji se žele povezati sa svojom vjerom i sa svojim narodom", rekao je Seligson.

Rabin Elliot Cosgrove iz Park Avenue Synagogue, velike konzervativne kongregacije u New Yorku, kaže da su se jevreji "na neugodan način navikli na ovu novu realnost", uključujući i nedavne napade u Michiganu i Australiji.

To, kaže, pokazuje "zamućenu liniju između anticionizma i antisemitizma, zastrašujući način na koji se nasilna retorika pretvara u nasilno djelovanje i omogućavanje takvih pojava kada ljudi na pozicijama moći odbijaju povući jasne moralne granice".

Cosgrove, autor knjige "For Such a Time as This: On Being Jewish Today", kaže da jevreji imaju drevnu vezu s teritorijom Izraela, iako su mnogi kritični prema konkretnim potezima njegovih lidera.

"Kao ponosni cionista, izražavanje ljubavi prema Izraelu može, i često zaista i dolazi, u obliku neslaganja s izraelskom vladom", rekao je Cosgrove. "Ljubav prema Izraelu... drugačija je od ljubavi prema izraelskoj vladi. A problem ovog trenutka je što se sve to poistovjećuje kao jedno."

Zahvalan je, kaže, što je guvernerka New Yorka Kathy Hochul prošle sedmice posjetila kongregaciju i zalagala se za prijedlog zakona kojim bi se uveo zaštitni pojas oko bogomolja u kojem bi demonstracije bile zabranjene. Posjeta je uslijedila nakon nedavnih antizraelskih protesta ispred sinagoga u New Yorku.

"Pozvao sam svoju zajednicu da, koliko god bili šokirani, moramo biti mobilizirani, a ne paralizirani", rekao je Cosgrove.

Izrael je osnovan 1948. godine kao domovina i utočište za jevreje širom svijeta nakon Holokausta. Njegovi lideri sebe smatraju predstavnicima, partnerima i zaštitnicima jevrejskih zajednica širom svijeta.

Mark Mazower, profesor historije na Univerzitetu Columbia, prošle godine je objavio knjigu "On Antisemitism: A Word in History", u kojoj prati kako se značenje pojma "antisemitizam" razvijalo od njegovog nastanka u 19. stoljeću. Tvrdi da se, postepeno, nakon osnivanja Izraela 1948. godine, termin antisemitizam sve češće počeo primjenjivati i na neprijateljski odnos prema Izraelu.

U istom periodu, napominje Mazower, mnogi jevreji u SAD-u i velike organizacije koje ih predstavljaju čvrsto su prigrlili Izrael – trend koji je sada produbio podjele unutar američke jevrejske zajednice oko toga da li podržati ili kritikovati različite izraelske politike na Bliskom istoku.

"Očigledno je pogrešno kriviti sve jevreje bilo gdje za ono što Izrael radi", rekao je Mazower. "Ipak, velike američke jevrejske organizacije umotale su se u izraelsku zastavu i poručile da je dužnost američkih jevreja da stoje uz Izrael."

Među tim organizacijama je i Anti-Defamation League (ADL), koja je prošle godine izvijestila da su incidenti povezani s Izraelom prvi put činili više od polovine antisemitskih incidenata u njenom godišnjem pregledu.

"Nećemo se izvinjavati zbog naše ljubavi i podrške jevrejskoj državi Izrael. Ne sada, ne ikada", rekao je izvršni direktor ADL-a Jonathan Greenblatt na nacionalnoj konferenciji organizacije ove sedmice.