''To je crvena linija'', rekao je Jeremić, naglasivši da Beograd jednu stvar neće učiniti ni pod kojim uslovima - da, kako je naveo, odustane od suvereniteta nad svojom teritorijom.
Šef srpske diplomatije izjavio je da ima naznaka da posrednička “trojka” Kontakt grupe na sljedećoj rundi pregovora Beograda i Prištine o statusu Kosova, u utorak u Bruxelelsu, želi da iznese konkretne prijedloge.
Kada je riječ o predlogu predstavnika Evropske unije u pregovaračkoj ''trojci'', Nijemca Wolfganga Ischingera o reguliranju odnosa Beograda i Prištine po modelu dvije njemačke države iz 1972. godine, Jeremić je naglasio da on veoma cijeni angažman evropskog posrednika, ali da se "pravi model” za rješenje statusa pokrajine još uvijek traži.
Šef srpske diplomatije ponovio je da Srbija kosovskim Albancima predlaže ''skoro neograničenu autonomiju, vjerovatno najširu na svijetu”, a to je, kako je objasnio, “partnerstvo pod jednim zajedničkim, suverenim krovom''.
Kada je riječ o prijedlogu Beograda za rješenje kosovskog pitanja po modelu Hong Konga, Jeremić je podsjetio da to i nije novi prijedlog.
''Mi smo bili kritikovani da je naš prijedlog suštinske autonomije bio previše apstraktan i da nije imao veze s realnošću. Tada smo naveli primjer Hong Konga, koji ima suštinsku autonomiju pod zajedničkim, suverenim krovom'', rekao je Jeremić, objasnivši da Beograd nudi kosovskim Albancima još širu autonomiju.
Na pitanje da li ''suvereni krov'' znači zajedničke, državne instucije, Jeremić je odgovorio “možda, a možda i ne”, ali i napomenuo da je Beograd spreman da diskutuje o tome.
Napominjući da Kina imenuje šefa uprave Hong Konga, Jeremić je naveo spremnost Beograda da, nasuprot tome, prizna izbor same Prištine.
''Kina ima trupe u Hong Kongu, a prema našem prijedlogu ne bi bilo tako. Mi želimo demilitarizaciju - samo međunarodne trupe tamo treba da budu'', objasnio je Jeremić.
Ako je Hong Kong sa takvom autonomijom zabilježio takav privredni rast, onda to pogotovo može i Kosovo, istakao je šef srpske diplomatije.
Na pitanje da li bi Kosovo moglo da postane članica UN, Jeremić je odgovorio da čak da Priština i proglasi jednostrano nezavisnost i da taj korak pojedini važni akteri i priznaju, to “ni izbliza ne znači mjesto u UN”.
Kad je riječ o posljedicama koje bi eventualno jednostrano proglašena nezavisnost imala po odnose Beograda i Evropske unije, Jeremić je rekao da Srbija želi rješenje podređeno velikom cilju - integraciji cijele regije u EU, zapitavši se kako bi jednostrano proglašena nezavisnost mogla da donese stabilnost neophodnu za postizanje tog cilja.
Na opasku lista da je kosovski primjer jedinstven imajući u vidu događaje 1999. godine, Jeremić je rekao da “ono što se tretira kao pojedinačni slučaj, postaje presedan” i upozorio da “poslije 1945. godine etnički separatizam još nikada nije nagrađen pravom na suverenitet”.
Podsjećajući na 1999. godinu, Jeremić je rekao da je tada rečeno da intervencija NATO nije usmjerena protiv Srbije, već režima tadašnjeg predsjednika Slobodana Miloševića.
''NATO je pobijedio i mogao je pobijeđenom tiraninu da diktira svaki uvjet. U rezoluciji SBUN 1244, donesenoj poslije, stoji, međutim, da Kosovo ostaje dio Srbije. Postavljam političko i moralno pitanje - zašto treba demokratska, pravna država danas da plati cijenu koja od Miloševića nije bila nikada zahtijevana?'', upitao je Jeremić.
