Izbori 4. novembra bit će kao nijedni do sada. Prvi put je kandidat jedne od dvije vodeće stranke, senator Barack Obama, Amerikanac afričkog porijekla. Uz izbor sljedećeg predsjednika, neki će Amerikanci na ovim izborima biti suočeni sa svojim pogledima na pitanje rase, izvještava u srijedu Glas Amrike o tome je li Amerika spremna za predsjednika afroameričkog porijekla.
Profesor Larry Sabato sa Sveučilišta Virdžinije kaže da će boja kože senatora Obame neizbježno biti činilac na ovim izborima: "Nemojmo biti naivni. Još uvijek postoje rasne predrasude, i to ne samo na jugu ili u saveznim državama uz granicu. Mislim da je to za Obamu stvaran problem, i da on nije lako rješiv. Štaviše on govori o pitanju rase, to ljudi o tome više razmišljaju. S druge strane, ako se o tom pitanju ne govori, moglo bi postati još i veći problem."
Nominacija Baracka Obame probila je ogromnu barijeru. No, on nije prva osoba afroameričkog porijekla da se natječe za Bijelu kuću. Demokratska kongresnica iz savezne države New York, Shirley Chisholm, natjecala se 1972. godine, ali nije dobila nominaciju, svoje stranke.
Kada je ona 1968. postala prva žena afroameričkog porijekla koja je izabrana u Zastupnički dom američkog Kongresa, Sjedinjene Države izlazile su iz dugogodišnje borbe za građanska prava i protesta kojima je cilj bio okončanje segregacije i diskriminacije na jugu zemlje. Taj je pokret kulminirao u aprilu 1968. ubojstvom borca za građanska prava dr. Martina Luthera Kinga Jr. Diljem Sjedinjenih Država, ljutnja i frustracija crnačke zajednice rezultirala je uličnim nemirima.
Šesnaest godina kasnije, 1984. godine, Jesse Jackson poveo je kampanju za nominaciju Demokratska stranke. Na primarnim stranačkim izborima privukao je oko tri i po miliona glasača. U svom drugom pokušaju, četiri godine kasnije, dobio je dvostruko toliko glasova na primarnim stranačkim izborima.
Barack Obama se glasačima predstavlja kao potpuno drugačiji kandidat, kaže Thomas Mann, stručnjak sa vašingtonskog Brooking instituta. "Obama predstavlja noviju generaciju manjinskih kandidata. On ne potječe iz generacije boraca za građanska prava. On ne napada i, zapravo, ne natječe se kao afroamerikanac. On se natječe kao Barack Obama."
Uz afro američke, Obama je privukao pristalice iz bjelačke, latino i azijatske zajednice. Unio je energiju među mlade ljude, kakvu nije viđena još od 1972. kada je dobna granica za glasanje spuštena na 18 godina. Naizgled se čini da će ovako široka podrška za Obamu biti plodonosna na dan izbora.
No, stručnjakinja Vesla Weaver sa Sveučilišta Virginije kaže da treba biti oprezan. Na prethodnim izborima, dodaje ona, kandidati afroameričkog porijekla znali su biti neugodno iznenađeni. "Mislim da dosta ljudi uđe na izborno mjesto, glasa za jednog kandidata, a kada izađu kažu da su glasali za drugog. A to se, velikim dijelom događa zbog rasnih predrasuda", kaže Vesla Weaver.
Primjer su izbori za guvernera Kalifornije 1982. godine. Prema anketama glasača koji su izlazili sa birališta činilo se da gradonačelnik Los Angelesa Tom Bradley vodi. No, kad su glasovi izbrojani, on je izgubio. Na izborima za guvernera Virdžinije 1989. godine kandidat afroameričkog porijekla Douglas Wilder imao je prednost od 10 posto u predizbornim ispitivanjima javnog mnijenja. Naposljetku je izbore dobio s prednošću manjom od jednog postotka glasova.
Politički analitičari ovakav fenomen nazivaju Bradleyjevim efektom, i dodaju da je on još uvijek faktor na izborima.
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
