Je li Latvija pronašla rješenje za upade ruskih dronova? Ovo je antidron sistem kojim će štititi granice

Korištenjem podataka prikupljenih radarima i senzorima iz njihovog sistema ranog upozoravanja Airshield, koji integrira mogućnosti detekcije zasnovane na radaru, i korištenjem računara s umjetnom inteligencijom, podaci se prenose u sistem BLAZE, koji autonomno prati i neutralizira dolazne zračne prijetnje.

"Koristi radarske podatke za pronalaženje ciljeva u zraku, sustiže te ciljeve, od operatera se traži da potvrdi presretanje i od tog trenutka nadalje, sistem autonomno sustiže cilj i detonira bojevu glavu u neposrednoj blizini ili ga kinetički pogađa", rekao je za Reuters TV suosnivač i izvršni direktor Origin Roboticsa Agris Kipurs.

Ističe i šta je njegova najveća prednost u odnosu na druge sisteme.

"Ključna karakteristika je da je autonoman i znatno jeftiniji od ciljeva koje cilja. Dakle, sa stanovišta ekonomije jedinice, ima mnogo više smisla nego ispaljivanje precizno navođene rakete prema bespilotnim sistemima i dronovima", naveo je.

Zemlje NATO-a su posljednjih sedmica u stanju visoke pripravnosti nakon upada dronova i drugih letjelica, uključujući i upade u drugu belgijsku vojnu bazu, na aerodrome u Kopenhagenu, Minhenu i u baltičkoj regiji.

Upadi dronova i rusko kršenje zračnog prostora evropskih zemalja NATO-a povećali su se od septembra, kada je više od 20 ruskih dronova ušlo u poljski zračni prostor, a tri ruska vojna aviona narušila su zračni prostor Estonije na 12 minuta.

Članica NATO-a Litvanija također je 28. oktobra zatvorila aerodrom u Vilniusu i granične prijelaze u Bjelorusiji, nakon što je nekoliko objekata, identificiranih kao vjerojatno baloni s helijem, ušlo u njen zračni prostor, saopćio je Nacionalni centar za upravljanje krizama, što je četvrti takav incident u sedmici, a zemlja je 23. oktobra saopćila da su dva ruska vojna aviona ušla u njen zračni prostor na oko 18 sekundi, što je izazvalo formalni protest i reakciju NATO snaga, dok je Rusija negirala incident.