Ministar Kjuma je tokom javnog obraćanja u mjestu Kašima, nedaleko od Tokija, rekao da su se Sjedinjene Američke Države pribojavale eventualne ruske invazije na Japan i da su željele da što prije prisile Tokio na predaju kako bi preduprijedile invaziju Crvene Armije.
Kjuma je rekao da je, mada je Japan zbog nje puno propatio, druga nuklearna bomba doprinjela bržem okončanju rata te da misli da je, ako se na taj način razmišlja, ona bila neminovnost.
Prva atomska bomba je bačena na japanski grad Hirošimu 6. augusta 1945, a na Nagasaki tri dana kasnije. U Hirošimi je od ekslozije bombe i radijacije usmrćeno 70.000 ljudi, a u Nagasakiju oko 40.000.
Ministar je, prema izvještaju japanske državne televizije NHK, rekao i da ima sumnje u vezi toga da li je bacanje A-bombe na Nagasaki zaista bilo neophodno u uvjetima kada je ishod rata bio izvjestan, ali da ipak nema negativnih osjećanja prema Sjedinjenim Američkim Državama.
Japanski savez protiv atomske i hidrogenske bombe, među čijim članovima su i žrtve posljedica bombardiranja, izdao je saopćenje u kojem se izjave ministra ocjenjuju kao zapanjujuće i neinteligentne i tvrdi da one, kao takve, dovode u pitanje sposobnost Kjume da obavlja sadašnju funkciju, prenosi NHK.
Japanski premijer Šinzo Abe izjavio je da je ministar odbrane govorio o američkom viđenju bombaradiranja Nagasakija, a ne o stavu vlade u Tokiju.
Za kraj jula u Japanu su zakazani izbori za polovinu od 242 mesta u Gornjem domu parlamenta, a izjava ministra odbrane Kjume može zadati novi, snažan udarac Abeovom kabinetu.
Popularnost kabineta formiranog u septembru 2006, je na najnižem nivou od formiranja zbog ozbiljnih propusta u penzionom sistemu i korupcionaškog skandala koji se krajem maja završio samoubistvom ministra poljoprivrede Tošikacu Macuoke.
