"To je konkretan način na koji Evropska unija može pomoći nekima od najmanje sretnih ljudi u našem društvu", kazala je evropska povjerenica za poljoprivredu i ruralni razvitak Mariann Fischer Boel.
"Nedavno poskupljenje hrane neke je ljude vrlo teško pogodilo. Moramo proširiti tu jako uspješnu shemu i povećati proračun kako bismo mogli pomoći što je moguće većem broju ljudi", dodala je.
Program pomoći, prvotno zamišljen s ciljem da se poljoprivredne viškove, odnosno tzv. "intervencijske zalihe", podijeli onima kojima je to najpotrebnije, revidiran je sredinom 90-ih godina kako bi se u određenim okolnostima te zalihe moglo popuniti kupnjom na tržištu.
Budući da su zalihe viškova u ovom trenutku jako niske, a u skoroj se budućnosti najvjerojatnije neće povećati, EK želi omogućiti kupnju hrane na tržištu na trajnoj osnovi.
Izbor hrane bio bi na zemljama članicama, a planovi podjele hrane izrađivali bi se za trogodišnja razdoblja.
Hranu bi se i dalje dijelilo u suradnji s humanitarnim organizacijama i mjesnim socijalnim službama.
Počevši od planova za razdoblje od 2010. do 2012., shema bi bila sufinansirana (75 posto iz proračuna EU, 85 posto u kohezijskim područjima).
U idućem planskom razdoblju do 2015. sufinansiranje iz evropskog proračuna iznosilo bi 50 posto, odnosno 75 posto u kohezijskim regijama.
Osim toga, program bi ubuduće trebao obuhvaćati i proizvode poput voća, povrća i jestivog ulja, što do sada nije bio slučaj, javila je Hina.
Revidirani program bi se trebao početi provoditi 2010. U njemu trenutno sudjeluje 19 zemalja članica.
Prema podacima EK, evropsku pomoć u hrani 2006. koristilo je više od 13 miliona evropskih građana.
Procjenjuje se da je čak 43 miliona ljudi u EU previše siromašno da
bi si moglo priuštiti obrok od mesa ili ribe svaki drugi dan.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
