Jačaju glasine o mogućnosti kopnenog napada na Iran, jedan otok je posebna meta: Otkazana vježba elitne jedinice

Poznata 82. vazdušno-desantna divizija u bazi Fort Bragg u Sjevernoj Karolini uključuje brigadni borbeni tim od oko 4.000 do 5.000 vojnika koji je spreman za raspoređivanje u roku od 18 sati za misije različite prirode, od zauzimanja aerodroma i druge ključne infrastrukture do jačanja sigurnosti američkih ambasada i omogućavanja hitnih evakuacija. Njihov komandni element zadužen je za koordinaciju planiranja i izvođenja tih operacija.

Do petka nisu izdane naredbe o raspoređivanju, rekli su zvaničnici, koji su, kao i neki drugi – govorili pod uslovom anonimnosti kako bi mogli razgovarati o situaciji.

Naveli su da se očekuje da će vojska uskoro najaviti ranije planirano raspoređivanje helikopterske jedinice iz sastava 82. divizije na Bliski istok, ali da se to neće dogoditi prije kasnog proljeća.

Drugi vojnici iz 82. divizije nastavili su obuku u Louisiani posljednjih dana. Međutim, neočekivana promjena planova za komandno osoblje, jedinici je rečeno da ostane u Sjevernoj Karolini umjesto da se pridruži vježbi u bazi Fort Polk u Louisiani, kao i istaknuta uloga 82. divizije u ranijim sukobima, povećali su očekivanja da bi snage za hitni odgovor (Immediate Response Force) mogle biti angažirane.

"Svi se pripremamo za nešto – za svaki slučaj", rekao je jedan zvaničnik upoznat sa situacijom.

Zvaničnici vojske uputili su pitanja Pentagonu, koji je izdao kratko saopćenje i odbio iznositi detalje.

"Zbog operativne sigurnosti ne govorimo o budućim ili hipotetičkim kretanjima", navodi se u saopćenju.

Zvaničnici američke Centralne komande (CENTCOM), koja nadgleda operacije na Bliskom istoku, također su odbili komentirati.

Predsjednik SAD-a Donald Trump dao je različita objašnjenja za svoju odluku da započne sukob s Iranom i javno je rekao da američke kopnene trupe "vjerovatno" neće biti potrebne u tekućoj kampanji. Ipak, on i njegovi najbliži saradnici više puta su odbili isključiti tu mogućnost.

Snage za hitni odgovor 82. divizije korištene su posljednjih godina za jačanje sigurnosti američke ambasade u Bagdadu neposredno prije američke likvidacije 2020. godine iranskog komandanta Qasem Soleimani, kojeg su SAD krivile za stotine smrtonosnih napada na američko osoblje na Bliskom istoku.

Te snage su također imale ključnu ulogu u evakuaciji iz Afganistana 2021. godine, kao i u demonstraciji američke vojne sile u istočnoj Evropi dok se Rusija pripremala za invaziju na Ukrajinu 2022.

Od početka neprijateljstava prije gotovo sedmicu dana, američki komandanti oslanjaju se na zračne i pomorske udare kako bi gađali vojne ciljeve i iranski arsenal projektila, jurišnih dronova i pomorskih plovila. Kako su mnoge iranske odbrane oslabile, američke snage sve češće lete direktno iznad Irana i izbacuju ubojna sredstva iz borbenih aviona, bombardera i drugih letjelica.

Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je u srijedu novinarima da slanje američkih kopnenih trupa u Iran "nije dio trenutnog plana, ali neću ukloniti opciju koja je na stolu za predsjednika".

Na ranijem brifingu u Pentagonu, predsjedavajući Združenog štaba američke vojske Dan Caine odbio je komentirati mogućnost "američkih čizama na terenu", rekavši da je to "pitanje za donosioce političkih odluka".

"Ja ne kreiram politiku. Ja provodim politiku", kazao je Caine.

Kako je ranije objavio The Washington Post, Caine je upozorio Bijelu kuću da bi nedostatak određenih vrsta municije i nedostatak šire vojne podrške saveznika SAD-a mogli značajno povećati rizik svake operacije u Iranu i za osoblje koje bi bilo izloženo opasnosti. Administracija Donalda Trumpa nastojala je umanjiti te zabrinutosti.

Caine se pojavio na konferenciji za novinare zajedno s ministrom odbrane Pete Hegseth, koji je ranije ove sedmice također odbio isključiti mogućnost slanja kopnenih borbenih snaga u Iran.

Admiral Charles Brad Cooper, koji kao šef Centralne komande nadgleda kampanju, izjavio je na konferenciji za novinare u Tampi na Floridi da američka borbena moć u regionu i dalje raste, dok iranska opada.

U posljednjih nekoliko dana lansirano je sve manje iranskih projektila i dronova, rekao je.

Letenjem direktno iznad Irana, dodao je Cooper, američke snage pogađaju njegovo "težište moći direktno, ogromnom snagom i dometom". To uključuje bombardere B-2 koji bacaju bombe od 2.000 funti na podzemne lansere balističkih projektila.

U operaciji učestvuje više od 50.000 američkih vojnika, a šest američkih vojnika je poginulo dok je Iran izveo snažan protivnapad na američke pozicije i interese širom Bliskog istoka. Trump je rekao da će "vjerovatno biti još" američkih vojnih žrtava prije završetka kampanje, dodajući: "Tako to ide."

Predsjednik i njegovi najbliži saradnici nisu precizirali vremenski okvir za završetak sukoba. Trump je rekao da bi mogao trajati četiri do pet sedmica, ali i da "imamo kapacitet da trajemo mnogo duže".

Jedna od glavnih briga, kažu zvaničnici, jeste ograničena zaliha određenih ključnih vrsta naoružanja. Pentagon brzo troši zalihe preciznog oružja i presretača za protivzračnu odbranu, tvrde izvori upoznati sa situacijom. Visoki zvaničnici Pentagona to negiraju, navodeći da američke snage sve više prelaze na udare iz aviona s municijom koje ima u izobilju.

"Apsolutno nemamo nestašicu municije. Naše zalihe ofanzivnog i defanzivnog oružja omogućavaju nam da ovu kampanju vodimo koliko god bude potrebno", rekao je Hegseth u četvrtak.

Ako administracija odluči poslati kopnene snage u Iran, jedna od prvih meta mogla bi biti otok Kharg. Smješten je oko 30 kilometara od iranske obale u Perzijskom zaljevu, na tom otoku nalazi se dio najvažnije iranske naftne infrastrukture, kroz koju prolazi oko 90 posto iranskog izvoza nafte.

Američko zauzimanje ostrva Kharg dalo bi administraciji Donalda Trumpa kontrolu nad ključnim dijelom iranske ekonomije, ali bi američke vojnike ostavilo izloženim napadima.

Analitičar Michael Rubin izjavio je da je osiguravanje ostrva Kharg "očigledan potez" i da se čini kako Trumpova administracija "počinje shvatati da je Iran mnogo veći problem nego što su možda mislili na početku".

Ipak, slanje kopnenih snaga u Iran moglo bi predstavljati značajan politički rizik za predsjednika, koji se suočava s antiratnim protivljenjem demokrata, ali i jednog dijela vlastite Republikanske stranke.

Anketa koju je objavio CNN pokazuje da 12 posto ispitanika podržava slanje američkih kopnenih trupa u Iran, dok se 60 posto protivi, a 28 posto nije sigurno.