ECRI priznaje da je došlo do pozitivnih pomaka u svih pet zemalja članica. Izvještaj istovremeno, ipak, objavljuje detalje koji su predmetom brige za Komisiju, saopćeno je iz Vijeća Evrope.
Na Kipru je institucionalni okvir protiv rasne diskriminacije značajno osnažen. Ipak, nedostatak imigracijske i politike integracije rezultirao je posebnom ranjivošću imigranata prema kršenjima ljudskih prava, eksploatacije i diskriminacije. Nove prilike za aktivnu promociju dijaloga i pomirenja između pripdnika zajednica kiparskih Turaka i Grka još ostaju na raspolaganju, navodi se u saopćenju.
Danska je usvojila Akt o etničkom ravnopravnom tretmanu i uspostavila Komitet za žalbe u vezi s njim. Njezin je mandat da istražuje žalbe na diskriminaciju na svim poljima, uključujuči i zapošljavanje. Ipak, Akt o državljanstvu, Akt o integraciji i Akt o strancima dodatno su modificirani na način koji neproporcionalno ograničava sposobnost manjinskih grupa da dođu do danskog državljanstva, da uživaju povlastice od ponovnog spajanja s bračnim drugovima i svojim porodicama, te da imaju pristup sistemu socijalne zaštite ravnopravno kao i ostatak društva, navodi se u saopćenju.
U Italiji su vlasti uspostavile specijalizirano tijelo za brobu protiv rasne diskriminacije, koje kontaktira sa žrtvama i u javnosti podiže svijest o ovom fenomenu. Ipak, imigracijska legislativa učlinila je situaciju za brojne ljude koji nisu državljani članica EU teškom, a u svojoj provedbi, posebno na polju poštovanja zakonskog statusa imigranata rezultirala je izlaganjem većem riziku kršenja ljudskih prava tih osoba, dodaje se u saopćenju.
Luksemburg je usvojio novi zakon koji olakšava zahtjeve stranaca za učešće na lokalnim izborima. Ipak, stambeni uvjeti za tražioce azila i izbjeglice još su daleko od željenih, a nikakva politika nije uvedena kako bi se integrirale imigrantske zajednice na poljima poput zapošljavanja i stambenog zbrinjavanja.
U Ruskoj Federaciji odredbe krivičnog zakona koje imaju za cilj borbu protiv rasizma, rasne diskriminacije i ekstremizma uspješno se primjenjuju, a također su zabilježeni slučajevi krivičnog progona zbog nekih govora. Ipak, primjetna je potreba za većom hitnošću, kako na lokalnome, tako i na nacionalnom nivou u bavljennjju ovim problemom. Postojeće odredbe nedovoljno se primjenjuju, posebno kada se rasisitički motiv prekršaja ne uzima dovoljno u obzir. Uočljive manjine i pripadnici manjinskih vjerskih grupa glavne su mete rasno motiviranih napada, navodi se u saopćenju za javnost Vijeća Evrope.
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
