Obavještajni izvještaj koje nosi oznaku F-2000-00762 izradila je 19. oktobra 1995. Međuagencijska radna skupina za Balkan, u kojoj su osim CIA-a bile i američka Vojno obavještajna agencija (DIA), te Nacionalna sigurnosna agencija (NSA), čije oznake izvještaj nosi.
U dokumentu koji ima 10 stranica, navodi se 26. mart 2004. kao datum objavljivanja, odnosno skidanja oznaka tajnosti, no ono je na web stranici CIA-e postalo dostupno javnosti tek zadnjih dana decembra 2006.
Na pitanje o vremenu objave dokumenta glasnogovornica CIA-a izjavila je u ponedjeljak za Hinu kako je izvješće "objavljeno krajem prošle godine, kada je CIA u sklopu redovite periodične revizije učinila dostupnim javnosti hiljade dokumenata koji su ranije bili označeni kao povjerljivi".
Od trenutka ukidanja tajnosti dokumenta do stavljanja na uvid javnosti protekla su 33 mjeseca, no glasnogovornica je objasnila kako se događa da dokumenti budu deklasificirani, ali sadrže neke greške pa zbog toga nisu stavljeni na web stranicu.
"Radi se o periodičnoj reviziji dokumenata, koja se obavlja automatski i nije neuobičajeno da prođe dosta vremena od ukidanja oznaka tajnosti za neki dokument do njegovog stvarnog stavljanja na uvid javnosti", rekla je glasnogovornica CIA.
U izvješću CIA iz 1995. Tomislava Merčepa predstavlja se kao "hrvatskog parlamentarca i bivšeg paravojnog zapovjednika, za kojeg se rašireno vjerovalo, čak i u krugovima hrvatske Vlade, da je izravno odgovoran za teška kršenja ljudskih prava i druga nezakonita djela tijekom rata za otcjepljene Hrvatske 1991."
Nakon 1991., pojavile su se brojne optužbe za zločine koje je počinio Merčep ili oni koji su bili pod njegovim izravnim nadzorom, navodi se u izvješću te dodaje kako su neke od tih optužbi potvrdile međunarodne organizacije ili preživjeli svjedoci.
"Usprkos tome, hrvatska Vlada, očito strahujući od podrške Merčepu među utjecajnim desničarskim političkim čelnicima i njegovim bivšim postrojbama, izbjegavala je istražiti optužbe ili poduzeti nešto da ograniči njegov utjecaj", ističe se u izvješću.
"Merčep je počeo dobivati na važnosti 1991. kada je, po nalogu HDZ-a, organizirao prvu postrojbu od 2.000 dragovoljaca za borbu za hrvatsku neovisnost. Tokom iste godine, dok je bio sekretar za narodnu obranu zadužen za Vukovar, on je navodno počinio ili naredio brojne zločine, uključujući mučenja, ubojstva i nestanke tisuća etničkih Srba u Vukovaru, Pakračkoj Poljani, Gospiću i Zagrebu", stoji u izvještaju CIA-e.
Hrvatski novinarski izvori navode kako je Merčep bio uključen i u ratno profiterstvo i prodaju oružja na crnom tržištu, dodaje se.
Najteže optužbe protiv Merčepa odnose se na Pakrac i Pakračku Poljanu, gdje su, prema pismu organizacije Helsinki Watch 1992. hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, navodno zabilježene masovne likvidacije civila i zarobljenih boraca, mučenje i zlostavljanja zatočenika, nestanci i uništavanje privatne imovine.
Spominju se svjedočenja o likvidacijama najmanje 24 civila u okolici Pakraca te se navodi kako su 1993. istražitelji UN-a identificirali masovne grobnice na tri lokacije kraj željezničke stanice u Pakracu, od kojih su iz dvije uklanjana tijela prije nego se mogla izvršiti ekshumacija i posađena stabla, prema službenom izvještaju UN-a.
"Istražitelji vjeruju kako je treća lokacija, do koje su hrvatske vlasti uskratile pristup, mogla sadržavati do 1.700 tijela", navodi CIA.
Kada je riječ o Vukovaru, optužbe za zločine temelje se uglavnom na izjavama Srba protjeranih s tog područja u oktobru 1991., kao i na pisanju srpskih i hrvatskih novina. Navodi se kako su dužnosnici krajinskih Srba u studenom 1991., nakon okupacije Vukovara, izvijestili UN o pronalasku nekoliko masovnih grobnica srpskih civila.
Također se citiraju izvještaji hrvatskih printanih medija o sadržaju povjerljivog pisma koje je predsjedniku Tuđmanu 1993. uputio bivši vladin povjerenik za Vukovar, sumnjičeći Merčepa da je imao ključnu ulogu u zločinima na tom području.
Među ostalim zločinima koji se povezuuju s Merčepom, izvještaj CIA-a spominje ubojstvo porodice Zec u Zagrebu 7. decembra 1991., otmice i likvidacije Miloša Ivoševića i Stevana Brajenovića, te otmicu i nestanak Ine Zoričić-Nuić, čelnice HSP-a u Kraljevici.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
