Izrael formirao posebnu jedinicu vojske čiji je cilj povezivanje novinara s Hamasom

Osnovana nakon 7. oktobra, jedinica je tražila informacije o Hamasovom korištenju škola i bolnica u vojne svrhe te o neuspjelim lansiranjima raketa naoružanih palestinskih grupa koje su naštetile civilima u enklavi.

Također je zadužena za identificiranje novinara sa sjedištem u Gazi koje bi mogla prikazati kao tajne operativce Hamasa, u nastojanju da ublaži rastuće globalno ogorčenje zbog ubijanja novinara od strane Izraela - posljednji od njih bio je novinar Al Jazeere Anas Al-Sharif, ubijen u izraelskom zračnom napadu prošle sedmice.

Prema izvorima, motivacija Legitimacijske ćelije nije bila sigurnost, već odnosi s javnošću. Vođeni bijesom što su novinari sa sjedištem u Gazi "blatili [Izrael] ime pred svijetom", njeni članovi željeli su pronaći novinara kojeg bi mogli povezati s Hamasom i označiti kao metu, rekao je jedan izvor.

Izvor je opisao ponavljajući obrazac u radu jedinice: kad god bi se kritika Izraela u medijima pojačala o određenom pitanju, Ćeliji za legitimizaciju je rečeno da pronađe obavještajne podatke koji bi se mogli deklasificirati i javno upotrijebiti za suprotstavljanje narativu.

"Ako globalni mediji govore o tome kako Izrael ubija nevine novinare, odmah postoji pritisak da se pronađe jedan novinar koji možda nije toliko nevin - kao da to nekako čini ubijanje ostalih 20 prihvatljivim", rekao je obavještajni izvor.

Često je izraelski politički ešalon diktirao vojsci na koja obavještajna područja bi se jedinica trebala usredotočiti, dodao je drugi izvor. Informacije koje je prikupila Ćelija za legitimizaciju također su se redovito prosljeđivale Amerikancima izravnim kanalima. Obavještajni oficiri rekli su da im je rečeno da je njihov rad ključan za omogućavanje Izraelu da produži rat.

"Tim je redovno prikupljao obavještajne podatke koji bi se mogli koristiti za hasbaru - recimo, zalihu Hamasovog oružja [pronađenu] u školi - bilo što što bi moglo ojačati međunarodni legitimitet Izraela da nastavi borbu“, objasnio je drugi izvor.

"Ideja je bila dopustiti vojsci da djeluje bez pritiska, kako zemlje poput Amerike ne bi prestale isporučivati oružje", naveo je.

Jedinica je također tražila dokaze koji povezuju policiju Gaze s napadom 7. oktobra, kako bi opravdala njihovo ciljanje i raspuštanje Hamasovih civilnih sigurnosnih snaga, rekao je jedan izvor upoznat s radom Legitimacijske ćelije.

Dva obavještajna izvora ispričala su da je, u barem jednom slučaju od početka rata, Legitimizacijska ćelija lažno predstavila obavještajne podatke na način koji je omogućio lažno prikazivanje novinara kao člana Hamasovog vojnog krila.

"Željeli su ga označiti kao metu, kao terorista - reći da je u redu napasti ga. Rekli su: danju je novinar, noću zapovjednik voda. Svi su bili uzbuđeni. Ali došlo je do niza pogrešaka i zavaravanja. Na kraju su shvatili da je on doista novinar", opisao je izvor, a novinar nije bio meta.

Sličan obrazac manipulacije vidljiv je u obavještajnim podacima predstavljenim o Al-Sharifu. Prema dokumentima koje je objavila vojska, a koji nisu nezavisno provjereni, regrutiran je u Hamas 2013. i ostao je aktivan sve dok nije ranjen 2017. - što znači da, čak i ako su dokumenti tačni, sugerišu da nije igrao nikakvu ulogu u trenutnom ratu.

Isto vrijedi i za slučaj novinara Ismaila Al-Ghoula, koji je ubijen u izraelskom zračnom napadu u julu 2024. godine zajedno sa svojim snimateljem u gradu Gazi. Mjesec dana kasnije, vojska je tvrdila da je bio "operativac vojnog krila i terorist Nukhbe", pozivajući se na dokument iz 2021. navodno preuzet iz "Hamasovog kompjutera". Ipak, u tom dokumentu je navedeno da je vojni čin primio 2007. - kada je imao samo 10 godina, i sedam godina prije nego što je navodno regrutiran u Hamas.

Jedan od prvih istaknutih napora Legitimacijske ćelije dogodio se 17. oktobra 2023., nakon smrtonosne eksplozije u bolnici Al-Ahli u gradu Gazi. Dok su međunarodni mediji, pozivajući se na Ministarstvo zdravstva Gaze, izvijestili da je u izraelskom napadu poginulo 500 Palestinaca, izraelski dužnosnici rekli su da je eksploziju uzrokovala zakazala raketa Islamskog džihada i da je broj poginulih daleko manji.

Dan nakon eksplozije, vojska je objavila snimku koju je Legitimizacijska ćelija pronašla u presretnutim obavještajnim podacima, predstavljenu kao telefonski poziv između dva operativca Hamasa koji su za incident okrivili zakazanu raketu Islamskog džihada. Mnogi globalni mediji naknadno su smatrali tu tvrdnju vjerovatnom, uključujući i neke koji su proveli vlastite istrage, a objavljivanje je nanijelo težak udarac kredibilitetu Ministarstva zdravstva Gaze - što je unutar izraelske vojske pozdravljeno kao pobjeda za ćelija.

Palestinski aktivist za ljudska prava rekao je za +972 i Local Call u decembru 2023. godine da je bio zapanjen kad je čuo vlastiti glas na snimci, za koju je rekao da je samo benigni razgovor s drugim palestinskim prijateljem. Insistirao je da nikada nije bio član Hamasa.

Izvor koji je radio s Legitimizacijskom ćelijom rekao je da je objavljivanje povjerljivog materijala poput telefonskog poziva duboko kontroverzno.

"Uopće nije u DNK Jedinice 8200 da otkriva naše sposobnosti za nešto tako nejasno kao što je javno mnijenje", objasnio je.

Ipak, tri obavještajna izvora rekla su da je vojska medije tretirala kao produžetak bojnog polja, dopuštajući joj da deklasificira osjetljive obavještajne podatke za javno objavljivanje. Čak je i obavještajnom osoblju izvan Legitimacijske ćelije rečeno da označe svaki materijal koji bi mogao pomoći Izraelu u informacijskom ratu. "Postojala je ta fraza: 'To je dobro za legitimnost'", prisjetio se jedan izvor. "Cilj je bio jednostavno pronaći što više materijala koji će poslužiti naporima Hasbare".

Nakon objave ovog članka, službeni sigurnosni izvori potvrdili su za +972 i Local Call da su unutar izraelske vojne obavještajne službe u posljednje dvije godine osnovani razni "istraživački timovi" s ciljem "razotkrivanja Hamasovih laži".

Rekli su da je cilj bio "diskreditirati" novinare koji izvještavaju o ratu na televizijskim mrežama "na navodno pouzdan i precizan način", ali za koje su tvrdili da su zapravo dio Hamasa. Prema izvorima, ovi istraživački timovi ne igraju ulogu u odabiru pojedinačnih meta koje će biti napadnute.

10. augusta izraelska vojska ubila je šest novinara u napadu za koji je otvoreno priznala da je bio usmjeren na novinara Al Jazeere Anasa Al-Sharifa. Dva mjeseca ranije, u julu, Odbor za zaštitu novinara (CPJ) upozorio je da se boji za Al-Sharifov život, rekavši da je "meta izraelske vojne kampanje blaćenja, za koju on vjeruje da je preteča njegovog atentata".

Nakon što je Al-Sharif u julu objavio viralni video u kojem se vidi u suzama dok izvještava o krizi gladi u Gazi, glasnogovornik izraelske vojske na arapskom jeziku, Avichay Adraee, objavio je tri različita videa u kojima ga napada, optužujući ga za "propagandu" i sudjelovanje u "Hamasovoj lažnoj kampanji gladovanja".

Al-Sharif je identificirao vezu između izraelskog medijskog rata i vojnog.

"Adraeejeva kampanja nije samo medijska prijetnja ili uništavanje imidža; to je stvarna prijetnja", rekao je za CPJ.

Manje od mjesec dana kasnije, ubijen je, a vojska je predstavila ono što su nazvali deklasificiranim obavještajnim podacima o njegovom članstvu u Hamasu kako bi opravdala napad.

Vojska je već u oktobru 2024. godine tvrdila da je šest novinara Al Jazeere, uključujući Al-Sharifa, vojni operativci, optužbu koju je on žestoko porekao. Postao je drugi s tog popisa koji je bio meta, nakon novinara Hossama Shabata. Od oktobarske optužbe, njegovo boravište bilo je dobro poznato, što je mnoge promatrače navelo na pitanje je li ubistvo Al-Sharifa - koji je redovito izvještavao iz grada Gaze - bilo dio izraelskog plana za provođenje medijske blokade prije vojnih priprema za zauzimanje grada.

Odgovarajući na pitanja časopisa +972 o ubojstvu Al-Sharifa, glasnogovornik IDF-a ponovio je da je "IDF napao terorista iz terorističke organizacije Hamas koji je djelovao pod krinkom novinara mreže Al Jazeera u sjevernom Pojasu Gaze" te tvrdio da vojska "ne nanosi namjerno štetu neuključenim pojedincima, a posebno novinarima, sve u skladu s međunarodnim pravom".

Prije napada, dodao je glasnogovornik, "poduzeti su koraci za smanjenje mogućnosti nanošenja štete civilima, uključujući upotrebu preciznog oružja, zračna promatranja i dodatne obavještajne informacije".

Sa samo 28 godina, Al-Sharif postao je jedan od najpriznatijih novinara u Gazi. On je među 186 novinara i medijskih djelatnika ubijenih u Pojasu od 7. oktobra, prema CPJ-u - najsmrtonosnije razdoblje za novinare otkako je ta skupina počela prikupljati podatke 1992. Druge organizacije procijenile su broj poginulih na čak 270.

"Ako ove riječi stignu do vas, znajte da je Izrael uspio ubiti me i ušutkati moj glas. Proživio sam bol u svim njenim detaljima, mnogo puta okusio patnju i gubitak, ali nikada nisam oklijevao prenijeti istinu kakva jest, bez iskrivljavanja ili krivotvorenja", napisao je Al-Sharif u svojoj posljednjoj poruci, posthumno objavljenoj na njegovim društvenim mrežama.