Na sastanku sudjeluju visoki dužnosnici Armenije, Azerbejdžana, Gruzije, Moldavije, Ukrajine i Bjelorusije.
Cilj inicijative je učvršćivanje regionalne stabilnosti na temelju boljih političkih, trgovinskih i energetskih veza, ali ne i mogućnost učlanjenja u Evropsku uniju niti ukidanja viza.
U EU raste zabrinutost za stabilnost na njenim istočnim granicama: od rata u Gruziji do nemira u Moldaviji i političke i ekonomske krize u Ukrajini.
Istočno partnerstvo će stoga ponuditi poticaje za buduće reforme u šest prilično siromašnih istočnih susjeda EU-a, u obliku paketa pomoći od 800 miliona dolara i obećanja o slobodnom režimu trgovine.
Inicijativa EU-a izazvala je nezadovoljstvo Rusije, koja je uoči skupa u Pragu optužila EU da pokušava stvoriti novu sferu uticaja u zemljama koje Moksva još vidi kao svoje "dvorište".
U Prag je pozvana i Bjelorusija, jedan od najbližih saveznica Rusije. Namjera EU-a je da time nagradi vladu u Minsku za nedavni napredak na planu demokratizacije, izvještava BBC. Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, kojega neki zapadni diplomati opisuju kao posljednjega evropskog diktatora, odlučio je da ne prisustvuje sastanku s EU-om.
Na sastanak neće doći ni komunistički predsjednik Moldavije Vladimir Voronjin, čiji položaj u zemlji nije jasan nakon postizbornog nasilja i osporavanja rezultata martovskih izbora.
Obje ove zemlje u Prag šalju potpredsjednika vlade.
Što se EU-a tiče, skupu neće prisustvovati francuski predsjednik Nicolas Sarkozy ni britanski premijer Gordon Brown, dok je njemačka kancelarka Angela Merkel odlučila doći u Prag i time, ocjenjuje dopisnik BBC-a, jasno signalizira da su istočni susjedi EU-a za nju prioritet.
