Ljudska rasa proizvodi velike količine smeća. Od 1960. u SAD-u količina proizvedenog smeća se utrostručila, a prema statističkim podacima EU od 1995. godine do 2003. u Zapadnoj Evropi smeća ima više za 23%. U porosjeku, svaki stanovnik Evrope proizvede oko 577 kilograma smeća godišnje. Kako količina smeća raste, rastu i potrebe za recikliranjem.
Recikliranje sa sobom nosi mnoštvo pogodnosti. Jedna od najvažnijih je očuvanje prirodnih resursa. Smanjuje i veliku količinu otpada koji se odlaže na deponije ili spaljuje. Naime, deponije zauzimaju mnogo prostora i u atmosferu ispuštaju velike količine metana. Ipak, najveća pogodnost recikliranja jeste ušteda energije i emisije stakleničkih i ostalih štetnih gasova u atmosferu
"Ako možemo koristiti reciklirane materijale, ne moramo tako intenzivno vaditi rudu, sjeći drva i praviti nove bušotine nafte", kaže Jeffrey Morris iz kompanije koja se bavi inteligentnim korištenjem resursa.
Izdvajanje metala iz ruda zahtijeva nevjerovatno mnogo energije. Reciklažom aluminija može smanjiti potrošnju energije i do 95% u odnosu na izdvajanje aluminija iz rude. Uštede energije recikliranjem drugih materijala su manje, ali i dalje značajne: oko 70% za plastiku, 60% za čelik, 40% za papir i 30% za staklo. Recikliranje smanjuje emisiju zagađivača koji uzrokuju smog, kisele kiše i zagađenje voda.
Kada se sve radi kako treba, nema sumnje da recikliranje štedi energiju i smanjuje zagađenjue. Ono što je potrebno jeste bolje recikliranje. Kako tehnoliogija napreduje uvijek postoji mjesta za poboljšanje. Dok se razvijene zemlje trude da naprave što bolju klasifikaciju otpada, kako bi ga se više moglo reciklirati, Bosanci i Hercegovci, čije su oči uprte u Evropsku uniju, još uvijek nisu u stanju da se pridržavaju one osnovne: staklo, plastika, papir.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
