Istina iza zavjese ili zavjera: Trump objavio 230.000 stranica dosjea o ubistvu Martina Luthera Kinga

Sudska zabrana je sprječavala objavljivanje ovih dokumenata – ukupno 230.000 stranica – još od 1977. godine. Istaknuti članovi Kingove porodice usprotivili su se objavljivanju. U zajedničkom saopćenju dvoje njegove djece, koja su još živa, osuđuje se "svaki pokušaj da se ti dokumenti zloupotrijebe s ciljem da se naruši naslijeđe našeg oca".

Martin Luther King Jr., baptistički sveštenik, ubijen je u Memphisu 4. aprila 1968. godine, kada je imao 39 godina. James Earl Ray, karijerni kriminalac, priznao je krivicu za ubistvo, ali je kasnije povukao svoje priznanje.

Martin III i Bernice King, dvoje preživjele djece slavnog aktiviste, koji su unaprijed obaviješteni o objavi, izjavili su u ponedjeljak: "Molimo sve koji budu analizirali ove dokumente da to čine s empatijom, suzdržanošću i poštovanjem prema bolu koji naša porodica i dalje osjeća. Objavljivanje ovih materijala mora se posmatrati u punom historijskom kontekstu."

"Tokom očeva života bio je nemilosrdno meta invazivne, predatorske i duboko uznemirujuće kampanje dezinformacija i nadzora koju je vodio J. Edgar Hoover kroz Federalni istražni biro (FBI)", navodi se u njihovom saopćenju.

Porodica je istakla da je taj nadzor oduzeo Kingu "dostojanstvo i slobode koje pripadaju svakom privatnom građaninu".

Podsjetili su i na presudu iz 1999. godine u parničnom postupku zbog nezakonite smrti, gdje je porota zaključila da King nije ubijen od strane usamljenog rasističkog atentatora, već da je bio žrtva široke zavjere.

U januaru je Trump naložio deklasifikaciju dokumenata ne samo o ubistvu Kinga, već i o atentatima na bivšeg predsjednika Johna F. Kennedyja i njegovog brata Roberta F. Kennedyja.

U saopćenju iz Ureda direktora nacionalne obavještajne službe (DNI) u ponedjeljak je navedeno da su dosjei o Kingu "godinama skupljali prašinu u arhivama različitih saveznih institucija, sve do danas".

Dokumenti uključuju "interna FBI memorandume" i "dosad neviđene CIA materijale" koji se odnose na potragu za Kingovim ubicom, navodi DNI.

Objavljivanje je koordinirano s FBI-em, Ministarstvom pravde, Nacionalnim arhivima i CIA-om.

"Američki narod zaslužuje odgovore, decenijama nakon strašnog ubistva jednog od najvećih vođa naše nacije", izjavila je državna tužiteljica SAD-a Pamela Bondi.

Međutim, nisu svi članovi Kingove porodice bili protiv objave. Alveda King, koja Martina Luthera Kinga naziva "mojim stricom", izjavila je: "Zahvalna sam predsjedniku Trumpu i direktorici DNI Gabbard što su ispunili obećanje o transparentnosti. Dok i dalje žalimo zbog njegove smrti, deklasifikacija i objavljivanje ovih dokumenata predstavljaju historijski korak prema istini koju američki narod zaslužuje."

Trumpovi kritičari ukazuju da objava dolazi u trenutku kada se njegova administracija optužuje za netransparentnost u vezi s dokumentima o Jeffreyju Epsteinu, utjecajnom seksualnom prestupniku, čija je smrt 2019. u zatvoru proglašena samoubistvom.

Vođa borbe za građanska prava Al Sharpton nazvao je objavu Kingovih dosjea "očajničkim pokušajem da se skrene pažnja sa afere s Epsteinovim dokumentima i urušavanja Trumpovog kredibiliteta pred očima javnosti".

Prije hapšenja, Kingov ubica James Earl Ray pobjegao je iz SAD-a u Kanadu, Portugal i Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje je opljačkao banku.

Nakon što je izručen Memphisu, 1969. godine je priznao krivicu i osuđen je na 99 godina zatvora. Kasnije je tvrdio da je bio žrtveno jagnje u službi nepoznatih zavjerenika i pokušao je povući priznanje, ali su sudovi to više puta odbacili. Ray je umro 1998. godine u 70. godini života.