Majka tuži državu
54

Island ne dozvoljava djevojci da se zove Blaer

Klix.ba
Bjork i njena kćerka Blaer
Bjork i njena kćerka Blaer
Blaer Eidsdottir i njena majka Bjork podigle su tužbu protiv države Island, koja 15-godišnjoj djevojci ne dozvoljava da koristi svoje ime jer se ono ne nalazi na listi odobrenih imena.

Kao i u drugim zemljama, poput Njemačke i Danske, i u Islandu postoji zakon prema kojem beba ne može dobiti ime koje se ne nalazi na vladinom spisku. Taj spisak sadrži 1.712 muških imena i 1.853 ženska. Ona odgovaraju islandskim gramatičkim i pravilima izgovora, a tamošnji zvaničnici kažu da lista služi kako bi djeca bila zaštićena od sramoćenja. Ukoliko žele neko ime koje nije na spisku, roditelji se mogu obratiti posebnom komitetu, koji se bavi ovom problematikom i ima moć da odgovori pozitivno ili negativno.

U slučaju tinejdžerke Blaer, čije ime u prijevodu znači povjetarac, pogriješio je svećenik koji ju je krstio. On je Blaerinoj majci prvo rekao da je ime na spisku dozvoljenih, da bi kasnije informisao porodicu da je pogriješio.

Mama Bjork kaže da poznaje jednu Blaer, čije je ime prihvaćeno 1973. godine i ne pada joj na pamet da odustane od pravne bitke za ime svoje kćerke, iako je komisija odbila njen zahtjev objašnjavajući da je riječ Blaer muškog roda. Ipak, u romanu poznatog islandskog pisca i dobitnika Nobelove nagrade Halldora Laxnessa pojavljuje se ženski lik koji nosi upravo ime Blaer.

Na Islandu imena imaju veoma važnu ulogu, mnogo važniju nego u drugim zemljama. U njihovim telefonskim imenicima građani su izlistani prema imenima, a ne prezimenima, dok se prezimena zasnivaju na imenu roditelja. Čak je i predsjednik Olafur Ragnar Grimsson upisan samo kao Olafur.

Blaer je u dokumentima identifikovana samo kao "stulka", odnosno "djevojka", što je već godinama frustrira jer svuda mora objašnjavati cijelu svoju priču i problem sa državnom birokratijom.

Zakonodavci su u posljednje vrijeme "olabavili" stroge propise, pa su naprimjer dozvolili Islanđanima da muškoj djeci daju ime Elvis, a imena poput Care, Caroline, Cesil i Christe su odbijena jer slovo "c" nije dio islandskog alfabeta.

Majka 15-godišnje Blaer istrajna je u svojoj namjeri, čak i po cijenu odlaska na Vrhovni sud. Naredno ročište u ovom slučaju je zakazano za 25. januar.

"Dozvoljeno je mnogo čudnih imena, što je dodatno frustrirajuće jer je Blaer savršeno islandsko ime", kaže Eidsdottir. "Osnovno je ljudsko pravo dati svom djetetu ime koje želite, posebno ako mu ono ni u kojem slučaju ne šteti, a moja kćerka voli svoje ime".