Islamska zajednica u BiH danas dobija novog reisul-ulemu, 398 članova izbornog tijela bira Kavazovićevog nasljednika

Za novog poglavara kandiduju se mostarski muftija Salem-ef. Dedović, sarajevski muftija Nedžad-ef. Grabus i direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta hafiz Mensur-ef. Malkić.

Njihove kandidature Sabor Islamske zajednice potvrdio je 5. septembra, nakon što su evidentirane u 18 izbornih okruga u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori. Prema riječima predsjednika Sabora Edhema Bičakčića, u postupku su bila evidentirana četiri kandidata, ali je tuzlanski muftija Vahid-ef. Fazlović u međuvremenu povukao kandidaturu.

Novi reisul-ulema naslijedit će Husein-ef. Kavazovića, koji je ponovo izabran 2019. godine i, prema Ustavu Islamske zajednice, nakon dva mandata više ne može biti kandidat.

Pravilnik o organizaciji i radu Rijaseta propisuje da se reisul-ulema bira na sedam godina, uz mogućnost izbora na još jedan mandat, pa će novi poglavar Zajednicu voditi u periodu od 2026. do 2033. godine.

Ko su kandidati

Hafiz Mensur-ef. Malkić rođen je 1970. godine u Gornjim Dubravama kod Živinica, Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1988., Fakultet islamskih nauka u Sarajevu 1997., a hifz je pred Hafiskom komisijom Rijaseta položio 2001. godine. Kao imam, hatib i muallim radio je u Tuzli, Bugojnu i Sarajevu, a od 1998. predaje kiraet u Gazi Husrev-begovoj medresi. Doktorirao je na Fakultetu islamskih nauka 2019. godine, kada je bio direktor Gazi Husrev-begove medrese i prvi imam Gazi Husrev-begove džamije, a autor je i knjige o hafizu Ćamilu Silajdžiću.

U programu smatra da budućnost Islamske zajednice počiva na kvalitetnom obrazovanju, osnaživanju i boljem statusu imama, te snažnijem radu s mladima i porodicom, uz prilagođavanje savremenim društvenim i digitalnim izazovima. Zalaže se za očuvanje institucionalne stabilnosti i autonomije Zajednice, uz reformske korake koji bi je učinili organiziranijom i spremnijom za potrebe članstva.

Muftija mostarski Salem-ef. Dedović rođen je 1976. godine u Gornjoj Bijenji kod Nevesinja. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1996., nakon školovanja u ratnim uvjetima, a 2001. diplomirao je na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu, dok je magistarski i doktorski studij okončao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, u oblasti šerijatskog prava. Bio je imam i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Mostar, a muftija mostarski je od 2014. godine, dok mu je Sabor 2024. potvrdio treći petogodišnji mandat, a za reisul-ulemu kandidovao se i 2019. godine.

U programu ističe da Islamska zajednica mora biti samostalna i vjerodostojna, finansijski oslonjena na vakufe, s prioritetom na misijskom radu i dostojnom statusu imama, te zagovara snažnije prisustvo Zajednice uz Bošnjake u manjinskim sredinama. Na sjednici Sabora reisul-ulemu je opisao kao “prvi službenik i prvi odgovorni čovjek” Islamske zajednice.

Sarajevski muftija Nedžad-ef. Grabus rođen je 1968. godine u Krpeljićima kod Travnika. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1987., na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu diplomirao je 1994., magistrirao 2001., a doktorirao 2008. godine, a od 2006. do 2021. bio je muftija ljubljanski i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji, nakon čega je imenovan za sarajevskog muftiju.

U programu Islamsku zajednicu vidi kao autonomnu, institucionalno snažnu i djelotvornu zajednicu vrijednosti, a kao prioritete navodi bolji materijalni i društveni status imama, razvoj vakufa, očuvanje institucionalnog jedinstva, unapređenje obrazovanja te jače uključivanje mladih, žena i dijaspore. Pred sabornicima je naglasio da Zajednica ne smije biti vezana za jedno regionalno područje ili jednu grupu ljudi, te da se sve odluke moraju donositi unutar nje.

Tajno glasanje

Izbori su raspisani u aprilu, odlukom Sabora u skladu s Ustavom Islamske zajednice i Pravilnikom o izboru reisul-uleme. Prema Pravilniku, kandidat mora biti istaknuti alim sa srednjim i visokim islamskim obrazovanjem, koji je najmanje 15 godina obavljao dužnost u Islamskoj zajednici, uživa opći ugled i povjerenje njenih članova i nije mlađi od 40 godina. Proceduru provodi Komisija za izbor, koju čine predsjednik i potpredsjednici Sabora, predsjednik Ustavne komisije Sabora i predsjednik Glavne izborne komisije, dok je evidentiranje kandidata obavila saborska komisija od 18 članova, sastavljena od najstarijeg sabornika iz svakog izbornog okruga. Sabor potom utvrđuje konačnu listu od najmanje dva, a najviše tri kandidata, koja se upućuje Izbornom tijelu.

Prema Ustavu Islamske zajednice, Izborno tijelo čine sabornici, članovi Rijaseta, muftije, predsjednici mešihata, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa. Ove godine ono broji 398 članova, što je, kako je pojasnio Bičakčić, tijelo "šire od Sabora četiri do pet puta", a pobjednik je kandidat koji osvoji 200 glasova, odnosno polovinu ukupnog sastava. Pravilnik, naime, propisuje da je izabran kandidat koji dobije većinu glasova od ukupnog broja članova Izbornog tijela, a glasa se tajno.

Član Komisije za provođenje izbora Safet Softić najavio je da će svaki glasački listić ubačen u kutiju biti snimljen kamerom i predstavljen Saboru. Aktuelni reisul-ulema Kavazović na septembarskoj sjednici Sabora zamolio je članove Zajednice i širu javnost da se suzdrže od svega što bi moglo dovesti do polarizacije među vjernicima.

Nakon objave rezultata, prema Pravilniku, bira se poseban Odbor za predaju menšure, svečanog dokumenta kojim se potvrđuje da je osoba legalno izabrani reisul-ulema i da ima vjerska ovlaštenja koja ta funkcija nosi.

Nakon završetka izbora i potvrde rezultata od nadležnog organa, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci bit će organizirane izjave za medije. Media centar Islamske zajednice prati sjednicu i nakon potvrde rezultata objavit će zvaničnu informaciju o izboru novog reisul-uleme.