Iranci traže od Putina da im proda sistem protuzračne odbrane S-400, posjeta Kremlju bi mogla ubrzati proceduru

Iranski vrhovni vođa Mojtaba Khamenei u četvrtak je u Kremlj poslao Mohsena Rezaeija, svog šefa sigurnosti, s ličnim pismom. Prema navodima zvaničnika, glavni zahtjev u pismu bila je isporuka S-400. Pregovori su u suprotnosti s tvrdnjama Donalda Trumpa da Rusija Iranu "uopće" ne pomaže.

Rezaei je nakon sastanka izjavio da se s Putinom razgovaralo o važnim regionalnim pitanjima, poslijeratnom periodu i regionalnim sigurnosnim aranžmanima. Razgovaralo se i o izgradnji novog gasovoda između Rusije i Irana.

Novi zahtjev za S-400 ključan je za iransku odbrambenu politiku. Napadi SAD-a i Izraela uništili su iransku protivzračnu odbranu. Pokazali su i da Iran ne može zaštititi svoje nebo, nuklearna postrojenja i komandante, uključujući ubijenog bivšeg vrhovnog vođu Alija Khameneija.

Prema analitičarima i regionalnim zvaničnicima, Moskva godinama nudi ovakve sisteme, ali ih ne isporučuje jer ne želi narušiti odnose s Izraelom i zemljama regiona. Analitičari dodaju da Rusija sisteme možda neće htjeti dati i zbog vlastitih potreba. Njena protivzračna odbrana je pod stalnim pritiskom ukrajinskih napada dronovima i raketama dugog dometa na rafinerije, aerodrome i druge objekte.

Trump je umanjivao značaj odnosa Rusije i Irana, nastojeći opravdati direktne razgovore SAD-a i Moskve o okončanju rata u Ukrajini. Upozorenja o ruskoj i kineskoj pomoći Iranu odbacio je 12. oktobra prošle godine. Putin je 21. oktobra američkom izaslaniku Steveu Witkoffu poručio da će Rusija rado pomoći ako može učiniti nešto za rješavanje krize.

The Telegraph je imao uvid i u povjerljive dokumente. Prema njima, tajni odbor iranskog parlamenta preporučio je izgradnju "strateških odnosa, posebno vojnih, s nezavisnim svjetskim silama poput Kine i Rusije". Preporučio je i jačanje "protivzračne odbrane, raketa i dronova". Dokumenti su nastali prije nego što su SAD i Izrael u februaru započeli rat protiv Irana.

U dokumentu se navodi da otpor iranskog naroda vanjskom pritisku u posljednje četiri decenije pokazuje da strategija "kolapsa iznutra" ne može lako uspjeti. Nove svjetske sile poput Kine i Rusije, koje odbijaju slijediti američku agendu, prema dokumentu Iranu daju više prostora za manevar.

Među preporučenim mjerama su i jačanje "ekonomije otpora" i smanjenje ovisnosti o prihodima od nafte. Dokument preporučuje i javnu i medijsku diplomatiju kojom bi se razotkrile kontradikcije u ponašanju SAD-a i Izraela. Predlaže i širenje odnosa sa susjedima kako bi se spriječilo stvaranje jedinstvenog antiiranskog fronta. Iran bi, prema dokumentu, trebao igrati i veću ulogu u organizacijama poput Šangajske organizacije za saradnju.

Dokument podsjeća da se na Bliskom istoku nalazi oko 60 posto svjetskih rezervi nafte i 40 posto rezervi gasa. Tu su i tri strateška prolaza: Hormuški moreuz, Bab el-Mandeb i Suecki kanal. Kroz njih prolazi otprilike trećina pomorske trgovine naftom i kontejnerskog prometa. Iran je Hormuški moreuz zatvorio krajem februara.

O sankcijama se u dokumentu navodi da su usporile razvoj odbrambenih tehnologija i gotovo onemogućile kupovinu borbenih aviona i dijelova. Ipak, prema dokumentu, sankcije su Iran gurnule prema samodovoljnosti i domaćim sistemima poput protivzračnog sistema Bavar-373 i dronova Shahed-136 i Ababil.