Iranci koriste granicu s Turskom za pristup internetu tokom blokada

Internet je u Iranu uglavnom blokiran od 8. januara, u vrijeme masovnih protesta i nasilnog gušenja demonstracija od strane vlasti. Svjedoci, međutim, navode da su se u subotu SMS poruke i u vrlo ograničenom obimu internet usluge nakratko ponovo pojavile u pojedinim dijelovima Irana.

Iako su protesti u velikoj mjeri prestali i nad većim dijelom zemlje se spustio kakav-takav mir, kontinuirane blokade komunikacija stvaraju ozbiljne probleme, posebno onima koji od interneta žive.

Iranci u Tursku ulaze bez viza, pa su za one koji žive na sjeveru Irana ili imaju mogućnost da doputuju iz udaljenijih krajeva, kratke ture preko granice postale način da se domognu interneta.

Neki kažu da putovanja finansiraju prodajom robe poput cigareta i čaja, koji su u Iranu jeftini, a u Turskoj postižu višu cijenu.

Sami Ranjbar iz Teherana, koji je u petak iz Turske prelazio nazad u Iran, kazao je da radi u e-trgovini i da je ostao u Vanu četiri dana kako bi nadoknadio poslovne obaveze.

"Moj posao zavisi od interneta, pa sam prisiljen dolaziti ovdje da mu pristupim i radim, a zatim se vraćam u Iran da vidim kako se situacija razvija", rekao je. "Ako se internet vrati, ostat ćemo, ako ne, opet ćemo morati izlaziti da bismo koristili internet i ići u susjedne zemlje ili negdje drugo."

Ali, 37-godišnjak koji je zbog sigurnosnih razloga pristao govoriti samo pod imenom, vraćao se u subotu za Teheran nakon što je u Turskoj proveo četiri dana. Kazao je da je došao s bratom, kojem je bio potreban internet radi univerzitetskih prijava.

"Mnogo naših prijatelja je uhapšeno u Iranu, a neki od njih su ubijeni", rekao je. "Ali moramo se vratiti u Iran jer nam je tamo porodica i tamo imamo posao."

Gušenje protesta koji su počeli 28. decembra zbog posrnule iranske ekonomije ostavilo je najmanje 3.095 mrtvih, prema podacima Human Rights Activists News Agency sa sjedištem u SAD-u.

Ali kaže da ima kompleksne osjećaje prema situaciji u zemlji i da ne podržava ni aktuelne vlasti ni ponuđene alternative.

"Živimo pod diktaturom, ali smo i u opasnosti od rata s Izraelom i drugim zemljama", rekao je. "Nisam za to da nas napadaju druge države, ali nisam uopće zadovoljan svojom vladom."

Stanovnici sjeveroistočnog Irana u blizini ovog graničnog prelaza kažu da se život uglavnom vratio uobičajenom toku nakon manjih nemira. Riječ je o konzervativnom području s velikom populacijom etničkih Turaka i Azera.

Mnogi iranski putnici koji dolaze sa sjevera navode da se protesti u Teheranu i drugim dijelovima zemlje na njih malo odnose, a neki ponavljaju tvrdnje iranske vlade da su nemire potaknule Sjedinjene Američke Države i Izrael.

"Istina je da se ljudi finansijski muče. Ali to je zbog onoga što Amerika i Izrael rade", rekao je Milad Soleimani, 28-godišnjak iz iranskog grada Qatur, udaljenog osam kilometara od granice, koji je došao u Tursku na jednodnevnu kupovinu i govorio na turskom jeziku.

"Većina podržava svoju državu. Nije važno imate li dva miliona pristalica Pahlavija u naciji od 94 miliona."

Iranski Turci i Azeri uglavnom su neskloni prognanom prijestolonasljedniku Rezi Pahlaviju, koji nastoji da se vrati u zemlju i poziva demonstrante da izlaze na ulice.

Etničke manjine bile su izložene represiji za vrijeme njegovog oca, šaha Mohammeda Reze Pahlavija, koji je svrgnut Islamskom revolucijom 1979. godine, nakon čega je uspostavljena sadašnja Islamska Republika. Mnogi Iranci sa sjevera kažu da sadašnjem režimu, uprkos svemu, daju prednost zbog stabilnosti u odnosu na nemire i neizvjesnost.

"Iran je stabilan, to je ono što je dobro u vezi s njim", rekao je Afšin, 24-godišnji kurdski putnik iz sjeveroistočnog grada Khoy, koji je govorio samo pod imenom zbog sigurnosnih razloga. "Ako dođe do građanskog rata, zemlja će se raspasti na 80 dijelova."