Iran se nada diplomatskom rješenju rata s Amerikom, ali priprema i odgovor na potencijalni napad

Planiranje odražava uvjerenje iranskog rukovodstva da na eventualnu novu američku kampanju mora odgovoriti snažnije nego ranije, iako Teheran kroz pregovore nastoji spriječiti eskalaciju.

Viši komandanti razmatraju planove za proširenje potencijalnih meta, koje bi osim ciljeva povezanih sa SAD-om mogle obuhvatiti i zemlje koje podržavaju američke vojne operacije, kao i lokacije izvan Bliskog istoka, prema pisanju Reutersa.

Otkako se predsjednik Masoud Pezeshkian prošle sedmice vratio iz New Yorka, komandanti i visoki zvaničnici usredsređeni su na obim i vrijeme eventualnog odgovora u slučaju da Washington ponovo izvede napade.

Konačna odluka još nije donesena, ali planiranje je intenzivirano jer nijedna strana ne pokazuje spremnost na kompromis.

Razmatranja dolaze nakon sedam mjeseci sukoba koji su počeli američko-izraelskim napadima 28. februara. Iako je prekid vatre 8. aprila trebao okončati rat, neprijateljstva su od tada povremeno nastavljana.

Teheran također razmatra političke rizike koje bi dugotrajan sukob mogao predstavljati za Trumpa. Ankete pokazuju da je rat nepopularan među Amerikancima, dok više cijene goriva ostaju razlog za zabrinutost uoči izbora za Kongres na polovini predsjedničkog mandata.

Dvojica zvaničnika rekla su da je Teheran savezničkim grupama u Libanu, Jemenu i Iraku naložio da budu spremne podržati Iran u slučaju novog velikog američkog napada.

Prema njihovim riječima, uputstvo je bilo da se pripreme za koordinirani odgovor koji bi se protezao od Hormuškog moreuza do američkih interesa u regiji i izvan Bliskog istoka.

Ipak, Teheran i dalje ostavlja otvoren kanal za pregovore, čak i dok se priprema za širi rat.

U pozadini iranskih kalkulacija nalazi se još jedna zabrinutost: može li njegova ekonomija izdržati dugotrajni sukob pod američkom blokadom koja je prekinula izvoz nafte, ključni izvor prihoda. Višegodišnje sankcije i sve teže ekonomske prilike već su izvršile veliki pritisak na obične Irance.

Na prošlosedmičnom zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku, Teheran je Washingtonu preko katarskih posrednika dostavio prijedlog kojim bi, ako bude prihvaćen, Hormuški moreuz mogao biti ponovo otvoren, a neprijateljstva širom regije obustavljena u roku od sedam dana.

Iranske vlasti navode da prijedlog podrazumijeva prekid borbi, ukidanje američke blokade iranskih luka, oslobađanje najmanje 12 milijardi dolara zamrznutih iranskih sredstava i ukidanje naftnih sankcija.

Trump je u subotu rekao da je odbio prijedlog. Iranski državni mediji, međutim, izvijestili su da je američki odgovor u utorak preko Katara dostavljen Teheranu i da je sada predmet razmatranja.

Iranski izvori naveli su da Washington želi da sporni iranski nuklearni program bude uključen u pregovore, dok Teheran insistira da nuklearni pregovori mogu početi tek nakon ispunjenja njegovih sedam uslova, a ne prije toga.

"Čak i ako Iran direktno ne odbaci američki odgovor i indirektni pregovori budu nastavljeni, vrlo je malo vjerovatno da će dvije strane postići dogovor", rekao je jedan od zvaničnika za Reuters.

Od početka neprijateljstava sukob se smjenjuje periodima zatišja i novih napada, u kojima su poginule hiljade civila, oslabljene vojne sposobnosti Irana i dodatno oštećena već krhka ekonomija.

Za Sjedinjene Američke Države, rat nije doveo do ostvarenja Trumpovih promjenjivih ciljeva, dok su zalihe projektila Pentagona smanjene.

Iran i njegovi saveznici nastojali su povećati cijenu sukoba za Washington širenjem sukoba širom regije, ometanjem protoka nafte kroz Hormuški moreuz i povećavanjem rizika za globalna energetska tržišta.